Rusija bi mogla napasti zemlje NATO-a u sljedeće dvije do tri godine, a Njemačka bi tada bila u središtu sukoba, upozorio je general-pukovnik Gerald Funke, načelnik Zapovjedništva za potporu Bundeswehra. U najgorem scenariju, kako je opisao, logistika bi bila jedan od glavnih izazova. Naime, deseci tisuća savezničkih vojnika morali bi se premjestiti do linija dodira u uvjetima u kojima bi glavne cestovne i željezničke pravce mogli oštetiti ruski sabotažni akti, kibernetički napadi ili raketni udari. "Važno je da Njemačku zadržimo kao logističko središte i da opskrbne linije što dulje moguće održavamo što glađima, što znači da ako jedna ruta otkaže, imamo mogućnost koristiti druge", rekao je za The Times.
Drugi potencijalni problem u sukobu bio bi velik broj ranjenih, s obzirom na to da Bundeswehr raspolaže s pet bolnica s ukupno 1800 kreveta. To bi se, naime, moglo brzo preopteretiti. Kako bi se pripremili, Zapovjedništvo za potporu i Savezno ministarstvo zdravstva podijelili su civilnu bolničku mrežu u četiri sektora koji se u krizi mogu rezervirati za ranjenike. "Dok sam u Afganistanu imao nažalost visok, ali još uvijek upravljiv broj ranjenih, sada moram planirati mogućnost tisuću ranjenih pripadnika dnevno. Što više gledate u to, to postaje složenije i teže zamislivo.“
Još jedan izazov, prema Funkeu, predstavlja pravni okvir Njemačke. Određene vojne mjere mogu se aktivirati samo ako dvije trećine parlamenta odobre proglašenje "stanja napetosti“ ili "stanja nacionalne obrane“. Funke je upozorio da bi to moglo biti komplicirano s obzirom na to da više od trećine parlamentarnih mjesta drže radikalno lijeve i Rusiji prijateljske krajnje desne stranke.
Prema mišljenju dijela analitičara, Njemačkoj bi moglo trebati previše vremena za prijelaz iz mirnodopskog u krizno stanje. Funke ističe kako je stroga podjela između mira i rata zastarjelo nasljeđe 20. stoljeća, izazvano razmjerima modernog hibridnog ratovanja, prenosi Ukrainska Pravda.