Prema podacima Europske agencije za okoliš, više od 20% voda u bloku ima loš kemijski status, što znači da su štetne tvari, poput žive, kadmija i drugih, iznad razina postavljenih Okvirnom direktivom EU o vodama. Pritisak povećavaju i ogromni društveni te ekološki troškovi pročišćavanja vode za piće i sanitarne potrebe. Smatra se da samo pročišćavanje nitrata, koji se često nalaze u gnojivima, košta EU čak 320 milijardi eura godišnje. Granica EU je 50 miligrama po litri, no prema Europskoj komisiji, ta je razina premašena na 14% europskih mjernih stanica za podzemne vode.
Čini se, međutim, da su golema ulaganja Europe u sanaciju podzemnih voda učinkovita, navodi Euronews. Prema Indeksu zaštite okoliša (Environmental Performance Index), devetnaest od 20 zemalja s najboljom sanitacijom i pitkom vodom na svijetu su europske, pri čemu je Japan jedina iznimka. Finska, Island, Nizozemska, Norveška, Švicarska i Ujedinjeno Kraljevstvo ostvarili su savršenih 100 bodova za zaštitu ljudskog zdravlja od nesigurne pitke vode i sanitacije. Najlošije stope na kontinentu zabilježene su u Moldaviji (50 bodova), Gruziji (51,7) i Albaniji (54,1), dok su se i tri zemlje EU našle među deset najlošije plasiranih u Europi: Latvija (59,10), Litva (58,40) i Rumunjska (56).
Uz postojeće zakonodavstvo, EU pomno prati svoje vodne resurse. U siječnju 2022. godine usvojen je prvi popis promatranih tvari za pitku vodu s ciljem praćenja razina beta-estradiola i nonilfenola, dvaju spojeva koji ometaju rad endokrinog sustava oponašajući, blokirajući ili ometajući hormone u tijelu. Ipak, kemikalije u podzemnim vodama i dalje su problem, osobito s obzirom na to da podzemne vode osiguravaju otprilike 25% navodnjavanja u poljoprivredi i 65% pitke vode u EU. "Oko 80% svih otpadnih voda u svijetu ispušta se u vodna tijela bez pročišćavanja", kažu istraživači Water Atlasa, indeksa čistoće podzemnih voda koji je izradila njemačka zaklada Heinrich Böll. "Ideja da će se rijeke same očistiti ubrzo se pokazala iluzijom: rijeke i jezera postali su smrdljive, toksične septičke jame", dodaju.
Water Atlas je mapirao podzemna vodna tijela s dobrim i lošim kemijskim statusom u Europi na temelju standarda Vodne direktive EU. Rezultati su u nekim zemljama zabrinjavajući. U Luksemburgu 79% mapiranih podzemnih vodnih tijela nije uspjelo postići dobar kemijski status u 2025. godini, u Češkoj 55%, u Belgiji 41% te u Njemačkoj 40%. Pesticidi su i dalje jedna od glavnih prijetnji kvaliteti vode. Primjerice, trifluoroctena kiselina (TFA) otkrivena je u 94% od 36 uzoraka vode iz slavine prikupljenih u 11 zemalja EU, navodi Water Atlas. Mnogi pesticidi također sadrže PFAS (per- i polifluoroalkilne tvari, poznate i kao "vječne kemikalije"), koje su otkrivene na 23.000 lokacija diljem Europe. Farmaceutski spojevi, s više od 175 identificiranih u europskim podzemnim vodama, i mikroplastika predstavljaju dodatne pritiske na okoliš.
Najbolja voda je tamo gdje se do kućanstva (stana, zgrade) ne dovodi voda azbestnim kancerogenim cijevima. U Hrvatskoj su svugdje postavljene upravo takve azbestne ciievi. I to je jedan od uzroka vrlo velikog broja oboljelih od karcinoma u Hrvatskoj. Ne samo da sa tom vodom pripravljamo hranu i piće nego se i kupamo u toj kancerogenoj vodi.