Vlasti diljem srednje i istočne Europe poduzimaju korake za uštedu električne energije i sprečavanje energetske krize jer su rekordno niske razine vode na rijeci Dunav dovele elektrane na rub zatvaranja. Rekordno niske razine Dunava dovele su jedinu mađarsku nuklearnu elektranu, Paks s četiri reaktora, izgrađenu u Sovjetskom Savezu, na rub potpunog gašenja prvi put u 44 godine rada. U međuvremenu, elektrane u susjednim zemljama također su zabilježile dramatičan pad proizvodnje energije, kao i poremećaje u brodarstvu i poljoprivredi. Rumunjska vojska u ponedjeljak je upotrijebila 180 kilograma eksploziva kako bi raznijela stijene u blizini dunavskog kanala Bala kako bi preusmjerila vodu prema državnoj nuklearnoj elektrani Cernavoda. U Srbiji su rekordno niske razine Dunava prisilile ključnu hidroelektranu u zemlji da radi sa samo 20% kapaciteta.
Što se tiče Hrvatske suhi dijelovi riječnih korita i ponovno vidljivi davno potopljeni brodovi, poput broda kod Opatovca, među vidljivim su znakovima ovogodišnje hidrološke suše. No njezini su razmjeri mnogo širi. Ovogodišnja hidrološka suša nije ograničena samo na pojedine rijeke, nego se odražava i u snižavanju razina podzemnih voda, priopćio je DHMZ. Dunav u Batini je tijekom 66 % dosadašnjeg dijela 2026. bio ispod praga hidrološke suše, dok se razine podzemne vode u dijelovima središnje, sjeverne i istočne Hrvatske nastavljaju snižavati i približavaju dosadašnjim minimumima. Na hidrološkoj postaji Batina Dunav je 3. kolovoza 2026. dosegnuo -142 cm, što je novi najniži zabilježeni vodostaj. Na Dravi u Osijeku također je izmjeren novi najniži vodostaj koji iznosi -192 cm i za 20 cm je niži od prethodnog iz 2022. godine. Tako niski vodostaji mogu otežati plovidbu, navodnjavanje i proizvodnju hrane, vodoopskrbu te industrijsku i energetsku proizvodnju, a mijenjaju i uvjete u riječnim ekosustavima.
Kako kažu iz DHMZ-a prilike slične današnjima zabilježene su 2022. te tijekom sušnih godina 2003. i 1993. Tada su sušni uvjeti zbog manjka oborine bili dodatno pogoršani visokim temperaturama koje su ubrzale isušivanje tla i povećale gubitak vlage iz vegetacije. I ove godine Hrvatska i velik dio Europe bilježe istu nepovoljnu kombinaciju: dugotrajan manjak oborine, vrućinu i male riječne protoke.
Iz DHMZ-a su objasnili što je hidrološka suša. Naime, manjak oborine u duljem vremenskom razdoblju utječe na površinske i podzemne zalihe vode: na protok vode u rijekama i potocima, na razinu vode u jezerima i na razinu podzemnih voda. Kada se protoci i razine dovoljno smanje, nastaje hidrološka suša. Početak hidrološke suše može zaostajati nekoliko mjeseci za početkom meteorološke suše (smanjena količina oborine u odnosu na višegodišnji prosjek ili potpuni izostanak oborine u određenom vremenskom razdoblju. Može se naglo razviti i naglo prestati.), no i trajati i nakon završetka meteorološke suše.
Prvi čovjek Hrvatskih voda Zoran Đuroković upozorio je u središnjem Dnevniku HTV-a na ozbiljnu situaciju, ali ističe da je vodoopskrba zasad stabilna. "Situacija je dosta ozbiljna. Uistinu, ovo je sada već dulje malovodno razdoblje. Treba reći da Dunav upravo u ovim trenucima bilježi novi rekord od -142 cm u Batini. Srušen je novi rekord, nekada je bilo tako nisko 1909. godine. Mi sada imamo novi pad razine vodostaja Dunava i situacija se neće tako brzo promijeniti. Znamo i da je u rijeci Dravi srušen rekord s -172 na -192 cm. To su ekstremno niski vodostaji, pri čemu su i temperature vode puno više nego što je uobičajeno, što sve više vrši pritisak na biljni i životinjski svijet koji živi uz te rijeke", istaknuo je Đuroković.
Na velikom području na obali i na otocima na snazi je redukcija vode, isušili su se izvori i crpilišta pitke vode. "Činjenica je da je situacija puno problematičnija na krškom području i na području primorskog i dalmatinskih slivova. Tamo su dotoci već vrlo smanjeni pa se smanjuju kapaciteti. Veći broj vodovoda je pozvao građane na racionalno korištenje voda. No, još uvijek je situacija stabilna sa samom vodoopskrbom. Dolazi do padova tlakova, ali nigdje za sada nema redukcije da se netko ne može oprati ili namiriti osnovne životne potrebe", kazao je Đuroković.
"Na kontinentu neće biti nestašica i sada je stanje, danas smo baš provjerili, po prilici dobro. Kontinent ipak stoji puno bolje. Postoje podzemne vode, tu su i velike rijeke. Za svaki slučaj dodatno smo ojačali naše i uputili na teren vodočuvarske službe", rekao je Đuroković. Dodao je kako nije sad samo stvar pratiti velike vodotoke, nego da su problematičniji mali vodotoci.
Aj8j, samo 117 godina paljenja nafte ugljena i plina je trebalo da po klimatološkim ekstremistima ponovimo najveće sušno razdoblje... Nego, 80-ih ste nas plašili da ćemo do 2000-e imati većinu jadranskih riva pod morem zbog podizanja razine mora, a kad ono nikad veća navala za prvi red do mora.. Kako to? Ove vrućine i sušna razdoblja su normalna pojava. Al kako to objasniti ljudima čiji je kognitivni vrh razlikovanje naranče od luka...