Nakon stabilnog i relativno blagog božićnog razdoblja obilježenog snažnim Rexovim blokom, Europa se suočava s dramatičnom promjenom vremenskih uvjeta. Ovaj meteorološki obrazac, koji je donedavno dominirao kontinentom, počeo se povlačiti prema zapadu, omogućujući prodor arktičke hladnoće koja će posljednje dane 2025. obilježiti snijegom, ledom i temperaturama znatno ispod prosjeka. Početkom 2026., dinamika se nastavlja s novim hladnim valom na zapadu i obilnim kišama u mediteranskim regijama, donoseći izazove za stanovništvo i infrastrukturu diljem kontinenta. Rexov blok, visokotlačni sustav koji je prošli tjedan zadržavao stabilno vrijeme iznad Atlantika i zapadne Europe, započeo je retrogradno kretanje prema sjeverozapadnom Atlantiku. Ova promjena omogućila je dubokoj gornjoj dolini iz Skandinavije da se proširi prema jugu, donoseći polarnu zračnu masu preko istočnih dviju trećina europskog kontinenta. Meteorolozi predviđaju da će temperature biti 12-15 °C ispod normale, s jutarnjim minimumima koji u nekim područjima mogu pasti ispod -10 °C, a dnevnim maksimumima oko nule, piše Severe Weather Europe.
U središnjoj Europi, primjerice u Bovcu u Sloveniji, meteogrami pokazuju pad temperature od oko 15 °C u samo nekoliko sati u ponedjeljak navečer, označavajući dolazak hladnog bazena koji će dominirati regijom do Nove godine. Hladni val već je zahvatio Poljsku, istočnu Njemačku, Češku, Slovačku i Mađarsku, a do utorka navečer doseći će Grčku, dok će se sredinom tjedna proširiti na crnomorsku regiju i Tursku. Južno-središnja Francuska i istočni dijelovi Španjolske osjetit će hladnoću do srijede.
Snijeg će biti značajan faktor u mnogim regijama, s posebno intenzivnim padalinama u Norveškoj, Švedskoj i Turskoj. U Norveškoj, gdje su sjeverni vjetrovi u kombinaciji s orografskim efektima uzrok obilnih snježnih oborina, meteorolozi predviđaju 75-100 cm novog snijega do petka, uključujući obalna područja. Središnja Švedska, kao i baltičke zemlje poput Litve i Latvije, također će bilježiti značajne snježne padaline zbog efekta toplijeg Baltičkog mora.
U Turskoj crnomorska regija suočava se s klasičnim efektom toplih voda, gdje polarna zračna masa prouzročuje obilne snježne padaline na višim terenima. Neka područja mogla bi dobiti više od pola metra svježeg snijega do sljedećeg vikenda, što će stvoriti izazove za promet i svakodnevni život. Balkan, uključujući Hrvatsku, također će osjetiti posljedice. Iako će snijeg biti manje intenzivan nego u sjevernijim regijama, očekuju se snježne padaline u višim predjelima, dok će niža područja bilježiti mješavinu kiše i snijega. Hrvatski meteorolozi upozoravaju na mogućnost poledice na cestama, posebice u unutrašnjosti, gdje će temperature pasti ispod nule.
Nakon Nove godine, vremenski obrazac postaje još dinamičniji. Sjevernoatlantski greben pomiče se preko Grenlanda, omogućujući daljnje širenje hladnog zraka prema zapadnoj Europi. Ovaj pomak donosi novi arktički val koji će zahvatiti Ujedinjeno Kraljevstvo, Irsku, zapadnu Francusku, Španjolsku i Portugal tijekom prvog vikenda 2026. Temperature će ponovno biti 10-15 °C ispod normale, s jutarnjim minimumima od -5 do -10 °C u mnogim područjima.
U isto vrijeme, jugozapadni tok vraća topliju i vlažniju zračnu masu iz Mediterana prema središnjoj i istočnoj Europi. Ovo će rezultirati obilnim kišama, posebice duž južnih Alpi, Dinarskog planinskog lanca i Apenina, gdje se predviđa 150-300 mm oborina tijekom tjedna. U višim predjelima Alpi očekuje se veliki snijeg, dok će niža područja bilježiti poplave zbog prekomjernih kiša. Portugal, dijelovi Španjolske i Maroko također će se suočiti s obilnim oborinama zbog dubokog površinskog ciklona. Srednjoročni trendovi upućuju na nastavak dinamičnog obrasca, s velikom dolinom dugih valova koja zadržava hladnoću na zapadu i toplinu na istoku Europe. Zonalni vjetrovi donijet će više vlage preko Sredozemlja, što će povećati rizik od poplava na Balkanu i u istočnoj Europi, gdje će temperature biti 10-15 °C iznad normale, s dnevnim maksimumima do 15 °C u nekim područjima. Obilne snježne padaline u sjevernim regijama mogu otežati promet i prouzročiti prekide u opskrbi električnom energijom, dok obilne kiše u južnim regijama povećavaju rizik od poplava.
Sad će krenuti ravnozemljaši i ostali intelektualci sa pitanjima poput : “ Kako sad ovo u vrijeme globalnog zatopljenja ?”.