Europa je posljednjih godina bila izložena kibernetičkim napadima koji su zatvarali velike zračne luke, ometali izbore i onesposobljavali bolnice. Stručnjaci su, primjerice, prošli tjedan pripisali pokušaj napada na poljsku elektroenergetsku mrežu Rusiji, a predsjednik njemačke Bundesbanke izjavio je da se središnja banka suočava s više od 5.000 kibernetičkih napada svake minute. Kibernetičke prijetnje dolaze u trenutku kada Europa pokušava okončati rat u Ukrajini, kineska moć na globalnom tržištu tehnologije sve je veća, a rastu i tenzije sa SAD-om. Europske zemlje odlučile su povećati obrambene izdatke, a Europska unija oblikuje svoje politike oko sigurnosti i samodostatnosti. No, šef agencije EU-a za kibernetičku sigurnost upozorio je kako treba ulagati i u kibernetičku sigurnost.
Europska unija hitno mora preispitati svoju kibernetičku obranu jer se suočava s neviđenim volumenom i tempom napada, rekao je Juhan Lepassaar, izvršni direktor Agencije Europske unije za kibernetičku sigurnost (ENISA), za Politico. "Ne sustižemo, gubimo ovu igru, gubimo masovno.“
Njegovo upozorenje stiglo je tjedan dana nakon što je Europska komisija predstavila prijedlog za temeljitu reviziju Zakona o kibernetičkoj sigurnosti. Prijedlog bi omogućio agenciji da poveća broj zaposlenih za 118 stalnih radnih mjesta i da više troši na operativne troškove. Inače, agencija trenutno ima približno 150 zaposlenika. No, Lepassaar se požalio da to nije ni blizu dovoljno. Usporedio je te brojke s Europolom i Frontexom koje imaju više od 1400, odnosno više od 2500 zaposlenika, s još više resursa na putu.
Prema šefu agencije, Europska unija godinama zaostaje u ulaganjima u kibernetičku sigurnost i mora izgraditi potpuno novu kibernetičku infrastrukturu na razini EU-a. "Ne trebamo samo nadogradnju. Trebamo potpuno preispitivanje. Udvostručenje kapaciteta apsolutni je minimum."
Na sreću Europe jedini prirodni neprijatelj russija s pripadajućim muhama su još 50'tak godina iza.