Pomoć u rješavanju problema manjka visokokvalificiranih stručnjaka u IT-ju trebale su riješiti izmjene Zakona o strancima. No umjesto da pojednostave proceduru zapošljavanja stranih stručnjaka, izmjene dodatno kompliciraju stvari uspostavom Povjerenstva koje će privatnim kompanijama davati stručno mišljenje na zahtjeve za zapošljavanje stranih stručnjaka. Takvo Povjerenstvo, kažu iz IT zajednice, potpuno je nepotrebno.
Prema novim pravilima, izdavanje plave karte EU – koja se izdaje visokokvalificiranim stručnjacima iz trećih zemalja – produljeno je s dvije na četiri godine te je, prema zakonu koji je na snagu stupio u ožujku, mogu dobiti radnici koji nemaju obrazovnu kvalifikaciju, odnosno diplomu, ali imaju vještine. Posljednja novina odnosi se isključivo na IT sektor, a svrha joj je, u skladu s izmjenama Direktive o plavoj karti iz 2021., privući visokokvalificirane IT stručnjake. S obzirom na to kako su stvari u Hrvatskoj postavljene, upitno je hoće li ispuniti svoju svrhu.
Država je stvari zakomplicirala odredivši da će mišljenje o tome ima li određeni kandidat potrebne vještine te može li ga IT kompanija zaposliti davati posebno Povjerenstvo koje je imenovalo Ministarstvo. Pravilnikom, koji je u javnom savjetovanju, poznato je i kako će ono funkcionirati.
Činit će ga troje ljudi: predstavnik akademske zajednice kojeg će predložiti ministar obrazovanja te po jedan predstavnik HUP-a i HGK. IT kompanije će prvo morati podnijeti zahtjev za provođenje vrednovanja, na temelju kojega će spomenuti trio procijeniti ima li željeni radnik potrebna znanja, vještine i kompetencije. Takav radnik iz treće zemlje ne mora imati diplomu, ali mora imati najmanje tri godine relevantnog stručnog iskustva koje je skupio posljednjih sedam godina. Tu će procjenu, za koju će morati dostavi popriličnu dokumentaciju te pisano očitovanje o provedenom selekcijskom postupku, kompanije morati platiti.
Domaća IT zajednica, potpuno očekivano, nezadovoljna je ovakvim rješenjem.
– Smatram kako ne treba postojati posebno povjerenstvo koje će biti zaduženo za testiranje znanja – jasan je Ivan Bešlić, suosnivač i glavni direktor za strategiju Sofascorea te predsjednik UNIT-a, jedne od najvećih IT udruga.
– Tvrtke imaju svoje odjele za ljudske resurse i budžete te sigurno neće zapošljavati zaposlenike koji nemaju adekvatno znanje – navodi Bešlić. – Same snose rizik ako zaposle osobu bez znanja i one su te koje nakon probnog roka moraju odlučiti hoće li prekinuti radni odnos ako im osoba ne odgovara. Ne vidim kako tu ministarstvo može pomoći – zaključuje, napominjući da Hrvatskoj itekako nedostaje visokokvalificirane radne snage.
Sve veće potrebe na tržištu rada potvrđuju i podaci o broju izdanih plavih karata koji je sa 78 u 2018. narastao na 400 u 2023. Od malo više od 89 tisuća plavih karata izdanih 2023. u EU, u Hrvatskoj ih je izdano 400.
Koliko ih je izdano u 2024., nije poznato jer se podaci još obrađuju, kažu iz MUP-a. Kažu i da je sredinom lipnja ove godine u Hrvatskoj bilo 1037 aktivnih plavih karata državljana trećih zemalja. Najviše ih je odobreno državljanima Rusije (213), Ukrajine (145), BiH (119), Indije (106) te Turske (93). Bešlić kaže da brojne IT tvrtke zapošljavaju strane radnike, ali gotovo svi su zaposleni na daljinu. – Povratkom fokusa na produktivnost vjerujem da će dio poslodavaca strane radnike dovesti u svoje zagrebačke urede – kaže Bešlić. No da bi tvrtka bila privlačna stranim radnicima, procedure zapošljavanja trebaju biti brze i jednostavne. Naša je država to potpuno nepotrebno zakomplicirala.