Država opet intervenira, a ceh najviše pada na teret HEP-a: 'Svatko mora odigrati svoju ulogu'

Nakon socijalnih i koalicijskih partnera, premijer Andrej Plenković u utorak je i javnost upoznao s detaljima novog, četvrtog paketa mjera pomoći kućanstvima i gospodarstvu. Riječ je uglavnom o nastavku starih mjera limitiranja cijena struje i plina te isplate jednokratnih pomoći za socijalno osjetljive kategorije stanovništva, dok manje promjene bilježi lista osnovnih prehrambenih proizvoda kojima je Vlada ograničila cijene još u rujnu.

Limitirane cijene struje

U tom dijelu novost je dodatno smanjenje cijene litre suncokretova ulja sa sadašnjih 1,86 na 1,72 eura. S liste se miču svinjska vratina i lopatica i to, kao što je objasnio premijer, kako bi se izbjegla nestašica tih dviju kategorija mesa, a cijena se ograničava za svinjsko carsko meso, na 3,79 eura po kilogramu. Na dosadašnjem ograničenju ostaju cijene mljevene svinjetine, mlijeka, brašna, šećera i cijelog pileta.

Predstavljajući mjere teške ukupno oko 1,7 milijardi eura, Plenković je izvijestio da se najznačajniji dio paketa odnosi na ublažavanje cijena energije, gotovo 1,2 milijarde eura. Za zaštitu od inflacije predviđeno je 169, a za posebne potpore i poticaje 347 milijuna eura. Izvijestio je i kako limitirane cijene struje za idućih šest mjeseci obuhvaćaju više od dva milijuna mjernih mjesta u kućanstvima te više od 13.000 korisnika u javnom i neprofitnom sektoru, kakvi su škole, bolnice, crkve... Limitiranjem cijena struje poduzetništvu se pomaže s ukupno 464 milijuna eura. A uz ove mjere, Vladin su odgovor na globalnu energetsku krizu i inflatorne pritiske s kojima je Hrvatska suočena i nove isplate jednokratne pomoći umirovljenicima i korisnicima dječjeg doplatka, zadržavanje cijene obroka u studentskim menzama i sl., naglašava premijer.

Podsjetio je da Vlada krizno intervenira već tri godine, od izbijanja pandemije COVID-19, kada je za plaće 800.000 radnika u privatnom sektoru isplaćeno 1,6 milijardi eura. Istim smjerom nastavljeno je i od izbijanja rata u Ukrajini i energetske krize, a samo prošlogodišnje mjere iznosile su 3,6 milijardi eura, u najvećoj mjeri kako bi se građane i gospodarstvo zaštitilo od porasta cijena energenata. Kućanstva i poduzetnici u Hrvatskoj tako su plaćali najjeftiniju struju i plin u EU s izuzetkom Mađarske, no Hrvatska se ipak nosi s visokim stopama inflacije, pogotovo kad je riječ o hrani. Zamoljen da prokomentira tu činjenicu, Plenković je u utorak još jednom pozvao sve na društvenu odgovornost.

– Ne smije se nitko zaigrati, svatko mora odigrati svoju ulogu. Ovo što radimo je kontinuirani državni intervencionizam jer smatramo da postoje trenutci kada jedino država može pomoći građanima i gospodarstvu. Država ne može napraviti baš sve – objasnio je premijer, što je u priličnom raskoraku s porukama od prije nekoliko mjeseci kako država ima na raspolaganju cijeli asortiman mjera kojima može disciplinirati one s manjkom društvene odgovornosti. Sada tvrdi da se radilo o temi koju su izmislili mediji te kako ni on ni bilo tko od njegovih ministara nije najavljivao da će neodgovorne poduzetnike država prisiljavati na posluh jer se, svjestan je sada, mjere pomoći ne mogu vezati uz ponašanje pojedinih gospodarstvenika. Ipak, očekuje da će mjere pridonijeti usporavanju inflacije na 6 posto, procijenjenih u trenutku donošenja proračuna, iako napominje da će opstanak te procjene do kraja godine ovisiti o makroekonomskim pokazateljima, koji se u ovim turbulentnim vremenima mogu i promijeniti. 

Ceh HEP-u 600 milijuna eura

Unatoč premijerovim apelima, jeftiniju će struju i dalje plaćati i oni kojima ne pada na pamet suzdržavanje od poskupljenja vlastitih proizvoda bez obzira na to je li ono nužno, a ceh će u najvećoj mjeri pasti na teret Hrvatske elektroprivrede (HEP), na koju u novom paketu mjera otpada 600 milijuna eura. Plenković, međutim, odbija svaku pomisao na privatizaciju HEP-a i najavljuje kako će Vlada, svjesna tereta koji je na nju prebačen, uskoro dokapitalizirati kompaniju, i to isključivo državnim novcem.

– Troškovi nisu mali, ali država je dovoljno snažna da može ne samo održati HEP na nogama kako bi i dalje bio instrument važne politike subvencioniranja cijene energenata nego mu i omogućiti daljnje investicije, osobito u obnovljive izvore energije – poručuje premijer, koji odbija i kritike da višemjesečno zamrzavanje cijene energenata odgađa prilagodbu sektora i stanovništva na ciljanu zelenu tranziciju te poručuje kako mu je najvažnije da građanima osigura da imaju energente.