Od početka lipnja u Hrvatskoj je aktivan Središnji registar stanovništva, nova sveobuhvatna elektronička evidencija koja na jednom mjestu objedinjuje podatke o građanima iz različitih državnih registara. Uvid u vlastite podatke građanima je omogućen putem sustava e-Građani, a cilj je smanjiti administraciju i ubrzati brojne postupke, piše HRT.
Svrha uspostave registra jest pojednostaviti život građanima i olakšati rad institucijama. Matea Tolković, voditeljica Službe za nadzor zaštite osobnih podataka Porezne uprave, objasnila je kako je riječ o elektroničkoj evidenciji koja objedinjuje podatke iz više službenih izvora. "Glavni smisao ovog registra, koji je registar za budućnost, jest da se građanima olakša njihovo postupanje, odnosno da više nema toliko prikupljanja dokumentacije. Istodobno, korisnicima poput tijela državne uprave olakšat će se postupak za donošenje odluka u njihovom djelokrugu", rekla je Tolković. Time bi se trebalo ubrzati rješavanje zahtjeva za stipendije, socijalne naknade ili dječje doplatke.
Registar objedinjuje podatke iz osam ključnih izvora, uključujući ministarstva unutarnjih poslova, pravosuđa i rada, Državnu geodetsku upravu te zavode za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Sadrži opći i posebni dio s podacima kao što su OIB, ime i prezime, podaci o roditeljima i djeci, invalidnosti, statusu osiguranika, skrbnicima i zakonskim zastupnicima. Evidentiraju se i podaci o zaposlenju te obrazovanju, uključujući stečene diplome i svjedodžbe.
U registar se upisuju i podaci o bračnoj zajednici i formalnom životnom partnerstvu, dok je podatke o izvanbračnoj zajednici, neformalnom životnom partnerstvu i članovima kućanstva moguće upisati putem izjava. "Putem izjava će se moći dodavati i članovi kućanstva koji eventualno nisu već sada evidentirani u samom Središnjem registru stanovništva", pojasnila je Tolković. Jedna od novosti je i povezivanje podataka o krvnom srodstvu. "Kako idemo i gore do razina roditelja, baka i djedova, tako idemo i dolje do razina djece, braće i sestara. Svi podaci koji se mogu povezati, a preuzeti su iz matičnih evidencija, bit će povezani u samom Središnjem registru stanovništva", istaknula je. Građani svoje podatke mogu provjeriti putem sustava e-Građani ili osobnim dolaskom u ispostavu Porezne uprave. Ako uoče da podaci nedostaju ili su netočni, mogu zatražiti ispravak. Promjena se prvo provodi u izvornoj evidenciji nadležne institucije, a potom se ažurira i u Središnjem registru. Građani će iz registra moći preuzimati i različite potvrde, primjerice o završenom obrazovanju.
Pristup podacima iz registra imaju isključivo ovlašteni korisnici, poput državnih institucija, koji za to imaju zakonsku osnovu i jasno definiranu svrhu. Tolković naglašava da građani uvidom u registar ne mogu vidjeti podatke o svojoj imovini. "Građanin ne vidi imovinu. Vidite svoje osnovne osobne podatke iz tih izvora, tako da se imovina ne vidi", kazala je. Svaki korisnik dobiva pristup samo onim podacima koji su mu nužni za obavljanje posla. "Ako je nekoj instituciji potrebno samo ime, prezime, OIB i ime roditelja, samo te podatke će dobiti. Ništa više od toga", poručila je. Svaki pristup podacima detaljno se evidentira, a podaci uneseni u registar čuvaju se trajno i ne postoji mogućnost njihovog brisanja. Javnosti će, pak, biti dostupni isključivo anonimizirani statistički podaci, bez osobnih identifikatora.
Građani registru mogu pristupiti putem sustava e-Građani, u dijelu "Aktivno građanstvo", koristeći vjerodajnice visoke ili značajne razine sigurnosti. Oni koji ne koriste sustav e-Građani, podatke mogu provjeriti osobnim dolaskom u nadležnu ispostavu Porezne uprave, gdje će im službenici pomoći. Tolković naglašava da je moguć uvid isključivo u vlastite podatke. "Za susjeda nećete vidjeti u kakvoj je životnoj situaciji, niti za nekog drugog tko vam je zanimljiv. Samo isključivo za sebe", rekla je.
Blago onima koji nemogu naći diplomu sada budu vidjeli da ju imaju. Benčićka je znatiželjja da li su je konačno našli da ima dokaz da je diplomirala. Ovako treba naći svjedoke.