Družilovec: Nek se općinari voze po tako trulom mostu

Mještani Družilovca ogorčeni su na općinsko čelništvo Velikog Trgovišća jer, kažu, u prvoj su zoni za plaćanje komunalne naknade, a općina već 12 godina u njihov zaselak, sa 20-ak domaćinstava, nije ništa uložila. Najteže je s cestama jer su jako oštećene.

- Još 1997. godine asfaltirali su kroz selo 1800 metara ceste, a već druge godine na pojedinim mjestima cesta je bila opštećena.

Krpanje prije izbora
Nisu napravili podlogu kako treba, nisu iskopali grabe za vodu uz ceste i na blato su stavili samo dva centimetra asfalta, tako da su kamioni i voda odnijeli već gotovo cijeli asfaltni sloj. Nekoliko puta bili smo u općini da se nam to popravi, ali badava. Sad buju vjerojatno prije izbora došli i zakrpali par rupa i od ceste opet ništa - rekli su nam Ljudevit Horvatek, Mijo Juhar, Mario Harapin, Zlatko Martinek i ostali mještani.

Drugi veliki problem im je most preko potoka Horvatska, kojim su nekad iz svojeg Družilovca i državnom cestom išli preko Horvatske na svoje njive u jezero Klanječko.

- Još do prije godinu, dvije preko ovog drvenog mosta moglo se i traktorima, a sada se više ne usudimo ni pješice. Most nam je još prije pola stoljeća napravila vojska, kad se radila državna cesta i regulirao potok Horvatska, i od onda nitko u njega nije uložio ni kune.

Sad je sve trulo, sve propada, zabijeno je par daski i sve to tako stoji. Nek se općinari koji su se pobrinuli za ceste do svojih vikendica voze po tako trulom mostu. Umjesto da krene u sanaciju ili gradnju novog mosta, općina je samo postavila table da je “prelazak na vlastitu odgovornost” kako bi sa sebe svalila odgovornost, ako se dogodi kakva nesreća. Međutim, sada ni tih tabli više nema - žele se mještani.

Strah od nesreća
Dodaju da se sada iako imaju zemlju nekoliko stotina metara od kuće, neki i po nekoliko njiva i livada, moraju traktorima voziti okolo i pet kilometara. I to još po državnoj cesti, po kojoj uopće traktor ne bi smjeli voziti, pa i tu riskiraju i boje se nesreće. - Znamo da novaca ima, oni dolaze, ali se uvijek investiraju na kriva mjesta. Tko je bliži vatri, taj se bolje i grije. Plaćamo komunalnu naknadu za prvu zonu. Ne riješe li se ti problemi, potpisat ćemo peticiju i više je nećemo plaćati - kažu mještani.