Klima

Došao je kraj fosilne ere, ulagat će se u solarne izvore

Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Toni Vidan
Foto: Reuters/PIXSELL
klima
Foto: Reuters/PIXSELL
klima
Foto: Reuters/PIXSELL
klima
Foto: Reuters/PIXSELL
klima
Foto: Reuters/PIXSELL
klima
15.12.2015.
u 00:05
Vjerujem da će Hrvatska profitirati od prelaska iz fosilne ere u solarnu jer smo bogatiji solarnim izvorima, kaže T. Vidan iz Zelene akcije
Pogledaj originalni članak

– Nakon pariškog sporazuma o klimatskim promjenama, svaka investicija u neki veliki dugoročniji projekt u fosilnom sektoru postat će teža, pa i u Hrvatskoj – smatra Toni Vidan, voditelj energetskog programa u Zelenoj akciji i jedan od hrvatskih predstavnika u Europskom gospodarsko-socijalnom odboru, u kojem obnaša dužnost potpredsjednika stručne skupine za transport i energetiku.

Jasna poruka

Dan nakon povijesnog sporazuma u Parizu, gdje se 195 zemalja dogovorilo da će do 2100. ograničiti globalno zatopljenje na razinu puno nižu od 2 Celzijeva stupnja, po mogućnosti nižu i od 1,5 stupnja u odnosu na predindustrijsko razdoblje, mnogi političari, znanstvenici i ekološki aktivisti diljem svijeta ponavljaju istu poruku: sporazum označava početak kraja ere fosilnih goriva.

– Bez obzira na to što je sporazum u nekim elementima manjkav, on sadrži jasnu poruku da fosilni sektor ima pred sobom još samo nekoliko desetljeća i da nas očekuje prelazak u niskougljičnu ekonomiju – smatra Toni Vidan. Ono što, po njemu, manjka u pariškom sporazumu obveze su svake pojedine države. Za razliku od sporazuma iz Kyota (sklopljen 1997., ali nije ratificiran u SAD-u i Kanadi, i nije obvezivao zemlje u razvoju), u kojem je jasno pisalo u kojem roku koja država za koliki postotak treba smanjiti emisiju stakleničkih plinova, pariški sporazum ne sadrži takve pojedinačne obveze. Ipak, on se referira na nacionalne planove više od 180 zemalja, u kojima piše kako će smanjivati zagađenje, no stručnjaci su izračunali da bi zbroj svih nacionalnih planova doveo do porasta temperature za 2,7 Celzijeva stupnja do kraja stoljeća, dok sporazum iz Pariza postavlja puno ambiciozniji cilj – 1,5 Celzijev stupanj.

– Ovaj sporazum predstavlja najbolju šansu koju imamo da spasimo planet. Problem neće nestati samo zbog sporazuma, no sporazum uspostavlja trajni okvir koji je svijetu potreban za rješavanje klimatske krize – rekao je američki predsjednik Barack Obama.

Europska unija i njezinih 28 država članica na pariškoj su konferenciji bile među najvećim zagovornicima ambicioznih ciljeva. EU se obvezao da će do 2030. smanjiti emisiju stakleničkih plinova 40 posto u odnosu na razinu iz 1990. i povećati udio obnovljivih izvora na najmanje 27 posto. Do 2050. EU planira imati 80 do 95 posto manju emisiju stakleničkih plinova nego 1990.

Sve je na vladama

– Ovaj je sporazum uspjeh EU. Dugo smo bili globalni lider u djelovanju protiv klimatskih promjena, a pariški sporazum reflektira našu ambiciju na cijeli svijet – rekao je predsjednik EK Jean-Claude Juncker.

Jedan od ambicioznih ciljeva EU bio je da se svijet dogovori o revidiranju nacionalnih planova svakih pet godina, što je ugrađeno u sporazum i što će pomoći da se nacionalni ciljevi poboljšaju naknadno. Pariški sporazum, inače, stupa na snagu 2020.

– Vjerujem da će Hrvatska profitirati od prelaska iz fosilne ere u solarnu jer smo kao zemlja puno bogatiji solarnim nego fosilnim izvorima energije, samo se nadam da će hrvatske vlade to prepoznati i učiniti nešto po tom pitanju – kaže Toni Vidan.

>> Obama: Ovo je najbolja šansa za spas planete

>> Znanstvenik sa sveučilišta Columbia: To su isprazne riječi sve dok će fosilna goriva biti najjeftinija

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

KI
killthesnake
04:40 15.12.2015.

Prestanite lagati ovaj napačeni narod , nafti i ostali lobiji jači su od bilo koje čiste alternative , kada tome dodate promašenu mafijašku politiku RH sve bude jasnije .

Avatar nekakav
nekakav
08:44 15.12.2015.

ajd samo da vidim dokaz, stvarni dokaz ,da je čovjek krivac za zatopljenje. temperature mjerimo jedva 150 godina. kao da na temelju mjerenja temperature od 5 minuta radimo prosjek za cijeli dan. premalo smo na ovom svijetu i skoro ništa ne znamo, a sad se još i puštamo šarlatamima da nas vode. baš me zanima koja će to jaka industrijska zemlja prva početi smanjivati potrošnju fosilnih goriva. ne zaboravimo da su fosilna goriva nastala od 'fosila', znači živih organizama. bilo da je riječ o ribama, biljkama, gušterima. ajd mi pokažite tu konkurentnu zemlju koja je izbacila naftu i plin. a ima proizvodnju. solarna energija? da, kao dopunska, i ništa više. problem co2? hm, kolko ga se ispušta ljudskim aktivnostima, a kolko prirodnim procesima? osim procjena, i to jako subjektivnih, nema čvrstih dokaza, pa čak ni dovoljno točnih podataka. otkud državama novac za subvencioniranje uvođenja novih tehnologija, cijena energenata? ja tu vidim jedino dobru i očito lukavo planiranu politiku dizanja i to enormnih nameta na naftne derivate. na plin ne, jer ga ima dovoljno i jeftino. znači, voziti ćemo i dalje na benzin i dizel, ali državi plaćati namete skoro kao na duhan. da bi država imala novca za subvencije. i izigravanje nekakvih zaštitnika okoliša. da oni zbilja žele zaštiti okoliš, donijeli bi zakone da nema više širenja građevinskih područja sve dok se i zadnja parcela u postojećem prostornom planu određena kao građevinska ne izgradi. zabraniti gradnju bližu od barem 200 metara od mora. sve što je staro i ruševno, a vlasnici ne održavaju, rušiti, i očistiti gradilišta za nove objekte. ne zaboravimo da tu već postoji izgrađena inrastruktura. ukinuti protekcionističke mjere. zašto su uveli tolke carine na kineske solare? ne samo da su jeftiniji, i to znatno, nego daju i više struje. pitajte bilo kojeg poduzetnika koji ih ugrađuje. kolko daju slovenski, kolko nizozemski, a kolko kineski. i ključna stvar u cijeloj priči. amerikanci. bez trgovine naftom i plinom, koje se 95% odvija uz plaćanje u dolarima, amerika je sasvim obična, malo jača industrijalizirana zemlja. a dolar samo jedna od važnijih valuta. ne presudna, kao sada. ajd probajte sami samo jedan tjedan funkcionirati bez nafte. na posao pješice, biciklom. ne tramvajem (struja dolazi iz termoelektrane). ne kuhajte na struju, a izbjegavajte i plin. tuširanje? hm, opet struju iz elektrane na naftu, plin, ugljen. možda budete išli vrt obrađivati. bez freze na benzin, ali niti na struju. dvorište ćete pokositi ručno. na izlet u okolna brda pješice, ili biciklima. slavonci će uživati u oranju zemlje konjima. dalmatinci ponosno turistima nuditi zamračene sobe pune komaraca bez klime. idemo dalje? nemate pojma što nafta znači danas za naš život. i ove tipke po kojima udaramo tako živčano su iz nafte. kao da pljujete u tanjur juhe koju jedete.