Državni inspektorat dostavio je detalje o provedbi jednog od većih zahvata uklanjanja bespravne gradnje u Hrvatskoj. Riječ je o prostoru tzv. Varaždinskog jezera na kojem se, prema procjenama, nalazi oko 700 vikendica, dijelom podignutih još u vrijeme bivše države. Bageri su na tom području prvi put bili još krajem 90-ih, ali država je godinama tolerirala gradnju vikendaških objekata uz Dravu, koji su i dalje nicali na temelju nesređenih prostornih planova i unatoč višegodišnjim inspekcijskim nadzorima i rješenjima.
"Građevinska inspekcija provodi inspekcijske nadzore zakonitosti gradnje na području tzv. Varaždinskog jezera, odnosno nadzor građevina sagrađenih na k.o. Kuršanec, k.o. Varaždin i k.o. Pušćine. Osim dijela sjeverne obale k.o. Kuršanec, koji se nalazi unutar građevinskog područja namijenjenog za rekreaciju, sve preostalo nadzirano područje nalazi se izvan granica građevinskog područja prema odredbama važeće prostornoplanske dokumentacije te na posebno zaštićenom području unutar Regionalnog parka Mura-Drava i unutar ekološke mreže Natura 2000", za Večernji list objašnjava DIRH.
Do sada je obavljeno 177 nadzora te je doneseno 157 rješenja o uklanjanju. "Postupak uklanjanja građevina putem treće osobe pokrenut je za prvu grupu od 29 građevina", dok su u dva slučaja vlasnici sami uklonili objekte po nalogu inspekcije. U skladu sa zakonom, uklanjanje se provodi o trošku vlasnika.
Istodobno, iz odgovora saznajemo i zašto dio objekata zasad nije obuhvaćen rušenjem. "U 68 predmeta postupak je prekinut na temelju članka 42. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, što znači da se za te objekte vode ili su pokrenuti drugi upravni postupci, najčešće pokušaji legalizacije. Dok se o tim zahtjevima ne donese konačna odluka, inspekcija ne može nastaviti s izvršenjem rješenja o uklanjanju."
Manji dio objekata nalazi se unutar zone predviđene za rekreaciju u građevinskom području, gdje u pojedinačnim slučajevima postoji određeni prostor za ozakonjenje. No većina objekata nalazi se izvan građevinske zone, na državnom zemljištu i unutar zaštićenog područja, pa su mogućnosti legalizacije u pravilu vrlo ograničene. Inspekcija najavljuje da će se nadzori nastaviti dok se ne obradi cijelo područje.
Nije pojašnjeno prema kojim se kriterijima određuje redoslijed uklanjanja objekata niti kako je moguće da se na tom području godinama razvijala tako opsežna bespravna gradnja. Nema odgovora ni na pitanje kakva je bila uloga institucija koje upravljaju tim prostorom, poput Hrvatske elektroprivrede i Hrvatskih voda, u nadzoru i sprječavanju takve gradnje. Izostala je i procjena o mogućim štetama za okoliš te planovima njihove sanacije.