Brojni europski čelnici koji su svojedobno kritizirali Donalda Trumpa zbog njegova snažnog zagovaranja fosilnih goriva nauštrb zelene energije sada sve više kreću njegovim putem. Iz Bijele kuće za Daily Mail poručuju kako je riječ o tome da se „zdrav razum ponovno vraća”. Trump je odmah nakon povratka u Bijelu kuću u siječnju 2025. počeo ukidati ključne dijelove američke klimatske politike, što je izazvalo burne reakcije diljem svijeta. Među njegovim potezima bilo je ukidanje zaključka američke Agencije za zaštitu okoliša (EPA) iz 2009. godine o štetnosti emisija stakleničkih plinova, kao i povlačenje SAD-a iz Pariškog klimatskog sporazuma, kojim se države obvezuju ograničiti porast prosječne globalne temperature na znatno manje od dva Celzijeva stupnja u odnosu na predindustrijsko razdoblje.
Trumpova administracija istodobno je zaustavila dio financiranja projekata čiste energije iz Zakona o smanjenju inflacije te dodatno potaknula domaću proizvodnju fosilnih goriva. Bivši njemački vicekancelar Robert Habeck američko povlačenje iz Pariškog sporazuma opisao je kao „kobni signal svijetu” i „početak povijesnog neuspjeha”, dok su europski čelnici požurili ponovno potvrditi svoju predanost sporazumu. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen tada je poručila da će „Europa ostati na zacrtanom putu i nastaviti surađivati sa svim državama koje žele zaštititi prirodu”. No, manje od dvije godine poslije, niz europskih država počeo je ublažavati vlastite klimatske obveze kako bi očuvao gospodarsku konkurentnost, izjavio je za The Wall Street Journal dugogodišnji energetski analitičar i povjesničar Daniel Yergin.
Europska unija predlaže ublažavanje svojeg ključnog sustava određivanja cijene emisija ugljika, što bi tvornicama diljem kontinenta omogućilo da dulje proizvode automobile s motorima na benzin. Njemačka, najveće europsko gospodarstvo, u međuvremenu je smanjila subvencije za obnovljive izvore energije te odustala od planova prema kojima bi građani morali ugrađivati sustave grijanja na obnovljive izvore umjesto onih koji koriste naftu i plin. Do zaokreta je došlo nakon usporavanja njemačkog gospodarstva, čemu su, među ostalim, pridonijeli visoki nameti na korištenje plina koji su dodatno opteretili industriju. U Ujedinjenom Kraljevstvu novi premijer Andy Burnham nalazi se pred odlukom o ponovnom dopuštanju nove proizvodnje nafte u Sjevernome moru, manje od godinu dana nakon što je zemlja zbog klimatskih razloga zabranila istražna bušenja. Burnham je kazao da je Trumpu poručio kako će prema bušenju u tom naftom bogatom području zauzeti „pragmatičan” pristup. „Kada se ljudi bore s teškoćama, to ne možete ignorirati”, rekao je novinarima prošlog mjeseca. Britanska vlada također preispituje ciljeve vezane uz prodaju električnih vozila.
Na moguće povlačenje zelenih poticaja još su prošle godine upozoravali čelnici britanske petrokemijske skupine INEOS, koji su tvrdili da Europa svojim klimatskim ciljevima čini „industrijsko samoubojstvo”, dok je kompanija istodobno zatvarala nekoliko postrojenja u Ujedinjenom Kraljevstvu i Njemačkoj. Glasnogovornik Bijele kuće Taylor Rogers izjavio je za Daily Mail da ublažavanje klimatskih ciljeva pokazuje kako se „zahvaljujući predsjedniku Trumpu zdrav razum ponovno vraća”. „Predsjednik je američkom narodu obećao da će ukinuti radikalne klimatske ciljeve i omogućiti razvoj pouzdanih, cjenovno pristupačnih i sigurnih izvora energije – i to je ispunio”, dodao je Rogers. Yergin, koji je ujedno potpredsjednik tvrtke S&P Global, rekao je da je prelazak na zelenu energiju donedavno bio „jedan od središnjih prioriteta Europe”, kontinenta koji se desetljećima smatrao globalnim predvodnikom u poticanju zelene tranzicije. „Sada je za Europu naglasak očito na sigurnosti i gospodarskoj konkurentnosti”, rekao je Yergin.
Stephen Dossett, izvršni direktor kompanije Ineos Inovyn, koja proizvođače opskrbljuje klorovinilnim proizvodima, još je prošle godine izjavio da Europa svojim zelenim ciljevima „čini industrijsko samoubojstvo”. Unatoč tome, Europa je ostvarila znatan napredak u korištenju obnovljivih izvora energije. Prema podacima The Wall Street Journala, energija vjetra i sunca sada čini 34 posto proizvodnje električne energije na kontinentu, u odnosu na 20 posto 2021. godine. Europska unija i dalje smatra da do 2030. može smanjiti emisije stakleničkih plinova za najmanje 55 posto u odnosu na razine iz 1990. godine, a do 2050. ostvariti klimatsku neutralnost. Međutim, nedavno povlačenje dijela europskih čelnika od ambicioznih zelenih ciljeva pokazuje da bi dosadašnji zamah prema zelenijoj budućnosti mogao nailaziti na ozbiljna ograničenja. Europska agencija za okoliš u travnju je upozorila da bi ostvarenje cilja prema kojem bi obnovljivi izvori do 2030. trebali činiti 42,5 posto ukupne potrošnje energije u Europskoj uniji zahtijevalo udvostručenje prosječnog tempa provedbe projekata obnovljive energije u odnosu na proteklo desetljeće. U aktualnim gospodarskim okolnostima takav se scenarij, međutim, čini sve manje izglednim, piše Daily Mail.
😂😂😂😂....Spanjolska je prva naucila, no socijalisticka vlada prije ce upropastiti drzavu nego priznati da je u krivu. To znamo I iz povijesti. Uskoro ce se svi vratiti na staro.