Dogovor postignut: SAD smanjuje carine na europske automobile i osigurava prostor farmaceutskoj industriji

Sjedinjene Američke Države ograničit će carine na europske automobile, farmaceutske proizvode i poluvodiče na 15 posto, prema danas objavljenoj zajedničkoj izjavi Washingtona i Bruxellesa i time su riješene nedoumice oko različitih interpretacija dogovora. Iako je usmeni dogovor postignut 27. srpnja, kad su se predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen sastala s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom u njegom golf resortu Turnberry u Škotskoj, zbunjenost su izazvale različite izjave protagonista pa je u zraku ostalo visjeti i pitanje farmaceutskih proizvoda. Europske farmaceutske kuće odmah su pokazale veliku zabrinutost zbog straha da bi mogli biti potpuno istisnuti s američkog tržišta, a počelo se špekulirati i o otpuštanjima u toj branši.

Pregovarači su se od sastanka u Škotskoj trudili što prije pretočiti usmeni dogovor u pisani oblik, a posebno je na tome inzistirala europska strana. EU , naime, želi formalan formalan dokument, nadajući se da će on učvrstiti obećanja koja je američka administracija. Ova zajednička izjava nije pravno obvezujući sporazum, ali je korak prema njemu. Uz lijekove, u još jednoj ključnoj odredbi, zajednička izjava potvrđuje da će SAD sniziti carine na automobile i autodijelove u većini slučajeva na 15 posto s 27,5 posto — ali tek nakon što EU formalno uvede zakonodavstvo kojim će "ukloniti carine na svu američku industrijsku robu. EU trenutačno ima carinu od 10 posto na uvoz automobila. EU će pak proširiti pristup tržištu za američke poljoprivredne proizvode koji nisu osjetljivi na unutarnjem tržištu. SAD se, pak, obvezuje izuzeti zrakoplove i dijelove, kao i generičke lijekove, njihove komponente i kemijske prekursore od viših carina, primjenjujući najpovlašteniju carinsku stopu na taj uvoz.

Ove dvije provizije imaju utjecaja i na Hrvatsku - najveći dio, 40 posto, hrvatskog izvoza u SAD čine farmaceutski proizvodi, koji su do sad privremeno bili izuzeti iz carinskih mjera jer su prepoznati kao proizvodi od ključnog značaja za gospodarstvo SAD-a. Također, iako hrvatska nema automobilsku industriju, snažno je vezana u dobavne lance dijelovima, komponentama, kablovima,...

Washington i Bruxelles udružit će snage kako bi se nosili s prekomjernom proizvodnjom čelika i aluminija te će istražiti mogućnost uvođenja carinskih kvota. To je bio ključni zahtjev europske strane, kako bi se izbjeglo da izvoz čelika i aluminija iz EU bude pogođen carinom od 50 posto. EU i SAD će se također udružiti protiv zemalja — poput Kine — koje nameću ograničenja izvoza na kritične minerale. Europska komisija također će razmotriti pružanje "dodatnih fleksibilnosti" u primjeni europskog poreza na ugljik američkim kompanijama, kao i osigurati da obveze EU vezane uz održivo izvještavanje (CSRD) ili pravila o nadzoru opskrbnog lanca (CSDDD) “ne predstavljaju nerazmjerne prepreke za transatlantsku trgovinu.”

Potvrđujući usmena jamstva dana u Turnberryju, EU do 2028. namjerava kupiti američke energiju u vrijednosti od 750 milijardi dolara, što uključuje ukapljeni prirodni plin, naftu i proizvode nuklearne energije. Također će kupiti "najmanje" 40 milijardi dolara vrijedne američke AI čipove.  Povrh toga, od europskih kompanija se očekuje da će uložiti dodatnih 600 milijardi dolara u strateške sektore u Sjedinjenim Državama do 2028. godine, stoji u dokumentu.