Nove cijene goriva u Hrvatskoj formirane su 22. rujna i vrijede sedam dana. Litra benzina stoji 1,74 eura, a dizelsko gorivo 1,91 euro. Najveće povećanje zabilježio je će plavi dizel, čija je cijena 1,50 eura po litri. Cijena plina za spremnike je 1,41 euro po kilogramu, dok će kilogram UNP-a u bocama košta 1,99 eura. Podsjetimo, Vlada RH je na telefonskoj sjednici donijela nove uredbe kojima nastavlja ograničavati maloprodajne cijene naftnih derivata.
Upravo je globalna naftna kriza pogurala cijene goriva u Europi na rekordne razine, s benzinom iznad 2,4 eura i dizelom iznad 2,5 eura po litri. Prema pisanju Euronewsa, cijene su u utorak ponovno prešle granicu od 100 dolara, a razlog je poremećaj opskrbe zbog napada u Hormuškom tjesnacu i tjesnacu Bab el-Mandeb. Pregovori Irana i SAD-a u kolovozu su opet zapeli, nakon čega su se nastavile neprijateljstvo. Najnoviji val iranskih napada smanjio je promet kroz Hormuz na manje od 20 brodova na dan. K tome, Huti, koje podupire Iran, ometaju promet oko Bab el-Mandeba, nekad važnog sigurnosnog ventila trgovačkih ruta. Ekonomisti su situaciju opisali kao "najveći fizički poremećaj opskrbe u povijesti globalnih energetskih tržišta".
Prema podacima portala fuel-prices.eu, u utorak je benzin bio najskuplji u Nizozemskoj, s prosječnih 2,43 eura po litri. Slijede Danska s 2,35 i Finska s 2,32 eura. Francuska je na 2,23, a Grčka na 2,20 eura po litri. Vozači dizela pogođeni su još jače. Najskuplji je u Danskoj (2,52 eura po litri), zatim u Francuskoj (2,40) i Italiji (2,36). Razlika prema najjeftinijima gotovo je jedan euro: u Sjevernoj Makedoniji dizel stoji 1,70, a u Andori 1,72 eura po litri.
Slika se mijenja kad se cijene izraze u standardima kupovne moći. Euronews je izračunao koliki dio bruto domaćeg proizvoda po stanovniku, prilagođenog kupovnoj moći, odlazi na punjenje spremnika od 50 litara. Što je postotak viši, to je gorivo za stanovnike neke zemlje veći teret. Prema toj procjeni, najveći udarac primaju zemlje Balkana, a na vrhu ljestvice je Bosna i Hercegovina. Unutar Europske unije gorivo najviše opterećuje kućne budžete u Grčkoj, i kod benzina i kod dizela.
Kriza je pritisnula i rafinerije. Međunarodna agencija za energiju navodi da je globalna proizvodnja rafinerija u srpnju 2026. bila gotovo pet milijuna barela dnevno niža nego u srpnju 2025., što je stvorilo usko grlo na tržištu rafiniranih proizvoda. Kad je dotok sirove nafte iz Zaljeva poremećen, rafinerije moraju tražiti druge izvore ili skuplje plaćati opskrbu, a sirove nafte nisu uvijek zamjenjive, pa je promjena dobavnih pravaca skupa. Poremećeni su i tokovi već rafiniranih proizvoda poput dizela i mlaznog goriva, što diže rafinerijske marže i cijene na crpkama. Situaciju dodatno pogoršavaju napadi na velike rafinerije u Saudijskoj Arabiji, Kuvajtu i Bahreinu, gdje je proizvodnja zaustavljena ili smanjena. Dodatni šok dolazi iz rata u Ukrajini. Prema IEA-i, napadi na ruske rafinerije važni su manje zbog ruskog uvoza u Europu, koji je znatno ograničen, a više zato što se drugi veliki kupci dizela, poput Turske i Brazila, sada okreću drugim dobavljačima.
To je samo novac....