'Orbanizacija' Europe

Desnica dokida vladavinu prava u Poljskoj, u Hrvatskoj neće biti tako

Foto: Reuters/PIXSELL
orbanizacija
Foto: Reuters/PIXSELL
orbanizacija
Foto: Reuters/PIXSELL
orbanizacija
15.01.2016.
u 09:30
Ovdje imamo ubrzanu Budimpeštu – rekao je Grzegorz Schetyna, oporbeni lider
Pogledaj originalni članak

Prije točno pet godina mađarski premijer Viktor Orban iskoristio je dvotrećinsku parlamentarnu većinu svoje stranke Fidesz kako bi promijenio zakon o medijima. Europska komisija tumačila je taj zakon kao uvođenje političke kontrole i narušavanje medijskih sloboda, no osim sitnih promjena zakonskog prijedloga, na koje je Mađarska pod pritiskom pristala, Komisija nije u biti uspjela disciplinirati Orbana, koji je nastavio mijenjati zakone na svom putu izgradnje "prve neliberalne demokracije" u EU. Nakon medija ograničio je i neovisnost pravosuđa. Cementirao je svoju političku moć tako što je umanjio moć svih drugih institucija koje u liberalnoj demokraciji i u sustavu vladavine prava kontroliraju izvršnu i zakonodavnu vlast. No, dok je Orbanu trebalo nekoliko godina da sve to provede u Mađarskoj, novoj vladi u Poljskoj trebalo je 12 dana da izglasa promjene u pravosuđu i medijima koje izgledaju kao da su inspirirane Orbanovim primjerom, a koje Europska komisija otvoreno kritizira i prijeti Poljskoj uvođenjem nadzora zbog narušavanja vladavine prava.

Kolegij povjerenika

– U Mađarskoj se to dogodilo u više od godinu dana, a ovdje u 12 dana. Ovdje imamo ubrzanu Budimpeštu – rekao je Grzegorz Schetyna, oporbeni lider koji je do izbora u listopadu bio ministar vanjskih poslova Poljske. Pravo i pravda, krajnje desna stranka koja je na izborima u listopadu osvojila natpolovičnu većinu u poljskom parlamentu, po ocjeni oporbenog lidera Schetyne provodi državni udar. Po ocjeni europskog povjerenika Günthera Oettingera, nova poljska vlada dala je Europskoj komisiji dovoljno razloga za pokretanje mehanizma kojim EU može uvesti nadzor nad državom članicom u kojoj se događa sustavna prijetnja vladavini prava. Taj mehanizam postoji u EU tek od 2014., uveden je upravo nakon mađarskih "nepodopština", ali nikad dosad nije aktiviran ni protiv jedne države članice. Iako je Nijemac Oettinger dao oštru izjavu, i premda je predsjednik EK Jean-Claude Juncker za sljedeći tjedan (13. siječnja) sazvao sjednicu kolegija europskih povjerenika na kojoj će se raspravljati o stanju u Poljskoj, drugi izvori iz Komisije tvrde da se pokretanje mehanizma protiv Poljske neće dogoditi tako brzo, već da će se za početak na kolegiju unutar EK samo raspravljati bez zaključaka. Svojevrsna "orbanizacija" Poljske vjerojatno će se pretvoriti u dugotrajnu konfrontaciju Varšave i Bruxellesa. Njemačka i druge države EU ne žele dopustiti sustavna kršenja vladavine prava u zemljama srednje i istočne Europe.

No, mogu li se primjeri iz Mađarske i Poljske dogoditi i u Hrvatskoj pod nekom sličnom, desničarskom vladom? Argumenti kojima dužnosnici poljske stranke Pravo i pravda brane svoje promjene zakona o medijima donekle podsjećaju na argumente koje je iznio predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko u svibnju 2015. u tjedniku Globus, u članku pod naslovom "Moj antikomunistički manifest". Karamarko je tada govorio o "cjelovitoj društvenoj reformi" koju treba provesti u Hrvatskoj, dok nova vlada u Poljskoj govori o sličnoj društvenoj reformi kojom želi "izliječiti našu zemlju od bolesti" razvijene tijekom proteklih, liberalnijih vlada.

– Karamarko je u tom svom istupu u Globusu bio najavio revizionističku politiku, pa i što se tiče medija, što znači da takva opasnost postoji – kaže Saša Leković, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva, komentirajući mogućnost da se u Hrvatskoj dogode potezi slični onima koje konzervativna, desničarska vlada povlači u Poljskoj. – No, s obzirom na odnos snaga u parlamentu, ne vjerujem da je to formalno moguće kao u Poljskoj – dodaje Leković. Stranka Pravo i pravda u Poljskoj ima natpolovičnu većinu, dok HDZ u Saboru to nema. Još jedna bitna razlika je u tome što je HDZ član Europske pučke stranke, obitelji demokršćanskih stranaka desnog centra (ugledne grupacije, no grupacije koja tolerira i Orbanov Fidesz kao punopravnog člana), dok je Pravo i pravda članica Europskih konzervativaca i reformista, političke grupacije koja je euroskeptičnija i desnija od pučana (ali koja ipak nije krajnje desno jer joj najveći ugled i sidro prema centru daje britanska Konzervativna stranka).

Smjene na HRT-u vjerojatne

Nova poljska vlada mijenjala je zakon o medijima kako bi smijenila garnituru na javnoj radioteleviziji, a smjene na HRT-u vjerojatno će se također dogoditi ubrzo nakon formiranja nove hrvatske vlade, i to bez promjena zakona. Zapravo su, prema tvrdnjama predsjednika HND-a, izmjene zakona o HRT-u koje su provedene u vrijeme prethodne vlade omogućile još veći utjecaj politike i, smatra Leković, "HDZ će vrlo vjerojatno iskoristiti tu priliku". Veći utjecaj politike, prema Lekoviću, vidljiv je po dodatnim ovlastim koje su promjene zakona dale glavnom ravnatelju HRT-a, a izbor ravnatelja bio je i ostao politička odluka.

Usporedbe današnje Poljske i moguće sutrašnje Hrvatske prestaju i kad je riječ o prijetnjama sankcijama iz Europske komisije. Dok Poljsku prema takvim prijetnjama vodi krajnje desna vlada, Hrvatsku je do sličnih prijetnji sankcijama (aktiviranjem članka 39. pristupnog ugovora) dovela lijevo-liberalna vlada u slučaju Lex Perković. Ipak, Hrvatska nikad nije otišla toliko daleko da daje povoda Komisiji za tvrdnju o sustavnoj prijetnji vladavini prava ili sustavnom kršenju europskih vrijednosti. Mađarska i Poljska jedine su države članice koje plešu na rubu takve optužbe iako sam rub (aktiviranje članka 7. temeljnog ugovora EU koji dopušta uvođenje sankcija oduzimanjem prava glasa nekoj državi članici u Vijeću EU) još nijedna nije prešla.

>> Orban: EU treba obnoviti svoje temeljne sporazume

>> Poljskoj EU više ne valja

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 6

Avatar Vaclav007
Vaclav007
10:08 15.01.2016.

Hoće Tomislave. Dogoditi će se sve to i u Hrvatskoj. To je i ideja. Da briselski izvjestitelji hrvatskih medija rade u korist i za interes hrvatskih građana a ne kao agit-propovi briselske birokracije.

Avatar abakus
abakus
12:05 15.01.2016.

"Desnica dokida vladavinu prava..." Rečenica vam je nedovršena, Krasnec. Evo ću vam je ja dovršiti. Dakle, desnica dokida vladavinu prava koje si je uzela lijevo-liberalna manjina diljem Europe da na osnovu monopola u medijima svim drugim ljudima nameće kako god zna i umije, pa i silom, svoju protunaravnu, nemoralnu ideologiju kojom uništava narode i države, osuđujući ih na izumiranje, depresiju i nestanak nacionalnog identiteta. Desnica se to, pak, trudi ispraviti i ukinuti medijski monopol lijevo-liberalnih koji su zato udarili u kuknjavu do neba. I to je sve.

BA
bakulušić
18:24 15.01.2016.

Prije tri dana, rasprava o Mostu i HDZ-u u emisiji "Otvoreno" na HRT-u. Gosti - četvero ljevičara. Drugi dan, rasprava o SDP-u u istoj emisiji, gosti četvero ljevičara. Treći dan rasprava o naoružavanju Hrvatske, gost Miroslav Lazanski. Večeras očekujem Milu Štulu a sutra Savu Štrpca. Netko se zeza jer zna da je Hrvatska nemoćna, bez obzira tko je na vlasti. Ako Hrvatska nešto i pokuša, čeka je sudbina Poljske s tom razlikom što Hrvatska nije Poljska pa može proći puno lošije. Tko dirne u ljevičarsko- liberalne vrijednosti, čeka ga gadna sudbina. Nemamo se čemu nadati ni radovati. I bez Milanovića, vlada - Milanović! Grčko rješenje je jedini izlaz. Raspust!