RASPROSTRANJENA EPIDEMIJA

Debljina - veliki zdravstveni izazov, mjerenje težine i BMI-ja postaje standard

Foto: Robert Anic/PIXSELL
Zagreb: Konferencija AmChama "Trendovi u zdravstvu - izazovi i prilike"
Foto: Robert Anic/PIXSELL
Zagreb: Konferencija AmChama "Trendovi u zdravstvu - izazovi i prilike"
26.03.2025.
u 11:44
Novo izdanje AmChamove konferencije "Trendovi u zdravstvu – izazovi i prilike"
Pogledaj originalni članak

Da nijedan pacijent ne bi trebao izaći ni iz jedne zdravstvene ustanove a da mu liječnik prethodno nije izmjerio težinu i indeks tjelesne mase te kako bi to trebala postati praksa, jedan je od glavnih zaključaka jučerašnje konferencije "Trendovi u zdravstvu – izazovi i prilike". Šesto izdanje već tradicionalne konferencije koju organizira Američka gospodarska komora u Hrvatskoj (AmCham) okupilo je brojne zdravstvene djelatnike, a raspravljalo se, među ostalim, o prevenciji i liječenju prekomjerne tjelesne težine, postizanju održivosti u zdravstvenom sustavu, uvođenju inovativnih terapija te jednostavnoj nabavi i dostupnosti lijekova s liste Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) pacijentima koji boluju od rijetkih bolesti.

Pretilih 60 posto

– Ovo je naša dugogodišnja konferencija u sklopu koje nastojimo razmotriti različite aspekte svih onih izazova i prilika za hrvatsko zdravstvo. Naš odbor za zdravstvo vrlo je aktivan i bavi se cijelim spektrom tema, a jedna od njih je pitanje debljine, o kojoj se, među ostalim, i raspravljalo u sklopu konferencije. Znamo da je oko 60 posto odraslog stanovništva u Hrvatskoj pretilo i sukladno tome, ne radi se samo o problemu pojedinca nego i problemu za gospodarstvo te cijelo društvo – istaknula je Andrea Doko Jelušić, izvršna direktorica AmChama. Dodala je i kako prekomjerna tjelesna težina uvelike utječe i na pojavu brojnih drugih bolesti kao što su bolesti krvožilnog sustava, moždani udari, tumori i slično, stoga u AmChamu smatraju kako su prevencija, edukacija i pravovremeno liječenje od ključne važnosti.

– Naš zdravstveni odbor izuzetno je aktivan i predstavlja ga osamdesetak članica Američke gospodarske komore. Neke od tema kojima se intenzivno bavimo su, među ostalim, digitalna transformacija u zdravstvu, procjena zdravstvenih tehnologija za koje vjerujemo da će pomoći u dolasku novih lijekova i terapija na hrvatsko tržište, no glavni nam je cilj raditi doista za dobrobit pacijenata i fokusirati se na njihov put u zdravstvenom sustavu – napomenula je Rina Musić, predsjednica Vijeća upravitelja.

Da su trendovi u zdravstvu uvijek aktualna tema kao i da je upravljanje zdravstvenim sustavom jedan od najtežih i najzahtjevnijih javnih poslova, istaknula je pak Martina Bogut Barić, glavna savjetnica u Ministarstvu zdravstva, koja je također bila jedna od sudionica konferencije. – Mi smo u svojim strateškim dokumentima kreirali zdravstvenu politiku i brojnim aktivnostima pokrenuli razne procese, no unatoč svim izazovima usmjereni smo na jačanje zdravstvenog sustava, a ono što često izmakne iz fokusa je utjecaj zdravstvenog sustava na stabilnost, sigurnost i ekonomski te tehnološki napredak zemlje. Stoga, uz ulaganja u otpornost sustava kao odgovor na moguće ugroze, među prioritetima nam je i postavljanje dugoročne održivosti sustava te podizanje razine kvalitete i učinkovitosti javnog zdravstva – kazala je M. Bogut Barić.

A da je personalizirana medicina dobar put prema održivosti zdravstva u budućnosti, odnosno da se odabere pravi pacijent koji će pravovremeno dobiti svoj lijek, i to što prije, kako bi se osiguralo da se inovativno liječenje na koncu vrati boljim ishodima pacijenata, u svojoj je prezentaciji pod nazivom "Transformacija budućnosti zdravstva" naglasila Nikolina Škaron, voditeljica državnih poslova i pristupa tržištu u AstraZeneci. Istaknula je, među ostalim, i kako je klimatska kriza ujedno i zdravstvena jer jedan od najvećih zagađivača upravo je zdravstveni sustav, koji u usporedbi s drugim industrijama na godišnjoj razini zagađuje gotovo kao i avionska te automobilska industrija zajedno.

Prekomjerna tjelesna težina zdravstveni je problem s kojim se bore čak dvije trećine Hrvata. Istaknuto je to u sklopu panel-rasprave "Debljina – izazov liječenja današnjice", u kojoj su sudjelovali Davor Štimac, predsjednik Hrvatskog društva za debljinu, Jurica Toth, predsjedatelj Odbora za zdravstvo, AmCham te Vanesa Benković, direktorica za javne poslove i pristup tržištu u Novo Nordisku. – Edukacija je jedan od ključnih faktora u suzbijanju ovog problema jer, primjerice, pojačamo li edukaciju u školama, u budućnosti možemo znatno smanjiti broj osoba koje će patiti od prekomjerne tjelesne težine. Važno je i da shvatimo da je to bolest, stoga je bitno da svakog pacijenta koji pati od pretilosti netko na to i upozori – kazao je Toth. Upravo iz tog razloga, dodali su, svaki pacijent u svom zdravstvenom kartonu mora imati zapisan broj kilograma, kao i indeks tjelesne mase jer jedan od najvažnijih koraka u borbi protiv ovog gorućeg problema jest rano otkrivanje i prevencija.

Konkurentnost kao prioritet

Veća ulaganja u zdravstveni sustav pokrenula bi inovacije i održivost, ciljevi zdravstva moraju biti i ciljevi gospodarstva, ali i obrazovanja te nužno uvođenje brže dijagnostike rijetkih bolesti, posebice kod djece, među glavnim su pak zaključcima panel-rasprave "Budućnost zdravstva: inovacije i održivost", u kojoj su, uz Martinu Bogut Barić i Nikolinu Škaron, sudjelovali i medicinska direktorica tvrtke Roche Suzana Kober, generalni direktor za Hrvatsku i Sloveniju u tvrtki Merck Sharp & Dohme, Dunja Maronić Filaković, voditeljica pripreme i razvoja tržišta te odnosa s institucijama za Adriatic regiju u tvrtki AbbVie, te Tomislav Sokol, zastupnik u Europskom parlamentu.

– Upravo su inovacije u fokusu trenutačnog mandata Europskog parlamenta. Jedan od prioriteta su konkurentnost i manja ovisnost o drugim državama, a upravo se zdravstvo u to odlično uklapa, posebice kada se radi o farmaceutskoj industriji. Dakle, među konkretnim prioritetima je i Zakon o kritičnim lijekovima. S jedne strane pitanje je inovacije, stimuliranje proizvodnje inovativnih lijekova, a s druge strane interesi generičke industrije te kao neka horizontalna tema kako smanjiti nejednakosti u pristupu lijekovima – kazao je Sokol.

A upravo je uvođenje inovativnih terapija i tehnologija, kako je istaknula Dunja Maronić Filaković, jedan od najvećih izazova s kojima se danas susreće farmaceutska industrija, a koji se, među ostalim, može riješiti edukacijom koju traži svaka inovacija, kako liječnika i farmaceuta tako i ostalih djelatnika u zdravstvenom sustavu. - Glavni nam je cilj raditi za dobrobit pacijenata i fokusirati se na njihov put u zdravstvenom sustavu - istaknula je Rina Musić iz AmChama. 

FOTO Niče spektakularni projekt blizu Zagreba: Pogledajte kako će izgledati

Foto: Dario Hrebak/Facebook
Foto: Dario Hrebak/Facebook
Foto: Dario Hrebak/Facebook
Foto: Dario Hrebak/Facebook
Foto: Dario Hrebak/Facebook
Foto: Dario Hrebak/Facebook
Foto: Dario Hrebak/Facebook
Foto: Dario Hrebak/Facebook
Foto: Dario Hrebak/Facebook
Foto: Damir Spehar/PIXSELL
Veliko Korenovo: Počeli su radovi na geotermalnoj bušotini vrijedni 4,4 milijuna eura
Foto: Damir Spehar/PIXSELL
Veliko Korenovo: Počeli su radovi na geotermalnoj bušotini vrijedni 4,4 milijuna eura
Foto: Damir Spehar/PIXSELL
Veliko Korenovo: Počeli su radovi na geotermalnoj bušotini vrijedni 4,4 milijuna eura

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.