Goran Granić, rođen 18. travnja 1950. godine u Baškoj Vodi, umirovljeni je znanstvenik i političar. Diplomirao je i doktorirao na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu i cijelu svoju znanstvenu karijeru posvetio energetici obnašajući razne upravljačke funkcije u elektroprivrednom sustavu, u HEP-u i u Energetskom institutu Hrvoje Požar. Politički je djelovao od 1992. do 2004. godine putem HSLS-a i LIBRA-e. Od 1992. do 1995. godine bio je zastupnik u Zastupničkom domu Hrvatskog sabora i predsjednik Odbora za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, a tijekom 1995. godine obnašao je dužnost prvog potpredsjednika Zastupničkog doma Sabora RH.
INTERVJU: GORAN GRANIĆ
Danas u crkvu idu ljudi svih političkih uvjerenja. Velika je manipulacija bliskost desnih opcija s Crkvom
Sve je više bolesnih ljudi željnih moći, vlasti i bogatstva, oko kojih se okupljaju njihovi sljedbenici, pa umjesto demokratskih struktura vlasti imamo sekte sa svojim mesijama i mesijanskim ciljevima. Nažalost, njihovo djelovanje izaziva tisuće nevinih žrtava, napominje naš sugovornik
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
REVOLUCIJA U POGONIMA
Nismo više na tehnološkom dnu, no pravi ispit za robote je povećanje produktivnosti
Može li Hrvatska napredovati i kao proizvođač? Zasad smo prije svega kupci tehnologije koju primjenjujemo u vlastitoj proizvodnji
VELIKI ZAOKRET
Pivo, nogomet i empatija umjesto tehnokratskog jezika: Kako je Burnham 'okrenuo' Britaniju u samo tri mjeseca
Burnham voli glazbu, nogomet, pubove i druge stvari iz svakodnevnog života, što je u suprotnosti s njegovim elitističkim i bogatim prethodnicima
RENATA RAŠOVIĆ
Za koga se gradi stadion – za elitne arhitektonske krugove, japanske turiste ili navijače?
Dok čitava Europa već trideset godina gradi kompaktne, zatvorene i akustične arene u kojima se stvara efekt "kotla" i zadržava navijački zanos, struka je u Zagrebu odlučila učiniti upravo suprotno
Marija Miloševska
Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo
Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna
TOMISLAV KRASNEC
O predsjednicima Republike koji su ponovo poželjeli biti premijeri
Dogodila se činjenica da u Hrvatskoj imamo predsjednika koji je pokušao nešto što nije čak ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a sada ni Vučić
Ne, ne idu svi. Velika je manipulacija tvrditi da idu crveni fašisti.