Čelnik ili čelnica kompanije na svojim leđima ima teret donošenja najvažnijih odluka, a predsjednica Uprave Podravke Martina Dalić na konferenciji Change Makers 2026. naglasila je da se odluke moraju donositi informirano. Osobe na vodećim pozicijama zadužene su preuzeti rizike, a jednako tako predsjednici uprava moraju prepoznati tržišnu priliku i usmjeriti tvrtku u pravom smjeru. Dalić ističe da je kod dugoročnog planiranja najvažnije jasno razumjeti pretpostavke na kojima se plan temelji. Takvi planovi, smatra, imaju smisla kao vizija cilja prema kojem organizacija želi ići, dok je izrada striktnih godišnjih planova izazovna jer se okolnosti tijekom godine neprestano mijenjaju. O temi kako u vremenu geopolitičkih napetosti, regulatornih promjena i sve nepredvidljivijih tržišnih okolnosti donositi strateške odluke i istodobno održati stabilnost poslovanja, govorilo se tijekom razgovora “CEO 2 CEO: Uprava pod pritiskom”, a sudjelovali su predsjednica Uprave Podravke Martina Dalić i Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Atlantic Grupe.
Upitan je li bilo odluka koje je morao donijeti brzo, Tedeschi je naveo dva primjera tijekom svoje karijere. Prema njegovima riječima, Atlantic Grupa još je prije pet godina kupila zemljište kod Varaždina i pokrenula pripremu projekta treće tvornice Argete, investicije koja je prema tadašnjim planovima trebala dosegnuti oko 70 milijuna eura, no promjene na zapadnim tržištima i pad interesa za ranije predviđene količine doveli su do odluke Uprave da se od projekta odustane.
“U jednom trenutku imali smo smanjen interes za naše proizvode, prije svega na zapadnoeuropskom tržištu. Situacija u užoj regiji isto je išla kontra projekcija koje smo mi radili, i na nivou biznisa, i na nivou brenda, ali i na nivou Atlantic Grupe. Mi smo taj projekt pustili i vratili smo zemljište”, kazao je Tedeschi i dodao: “Jednako tako spomenuo bih i da je Atlantic Grupa napravila akviziciju u Murskoj Soboti u Sloveniji, koja je s jedne strane taktička akvizicija i riječ je o maloj tvornici. Uz to smo kupili brend Kekec, čime smo prije svega došli na slovensko tržište u segmentu delikatesnih namaza, a za nas je to izuzetno strateška akvizicija jer se u međuvremenu ponovno promijenila konjunktura na tržištu.” “Treba nam treća tvornica i kupili smo tvornicu koja je sagrađena, djelomično na temeljima nekadašnje mesne industrije Pomurka. Tamo smo kupili okolno zemljište, infrastrukturu i namjeravamo napraviti tvornicu jer naše trenutačno, prije svega njemačko tržište, vapi za količinama koje ne možemo servisirati na postojećim kapacitetima”, kazao je Tedeschi.
Uz pitanje rasta poslovanja, otvorilo se i pitanje načina donošenja odluka te važnosti ljudi koji su menadžmentu spremni ponuditi drukčiji pogled na stvar. Upitana trebaju li se izvršni direktori okružiti onima koji im se suprotstavljaju ili onima koji im potvrđuju većinu odluka, Dalić je više puta naglasila kako je to stvar karaktera pojedinog CEO-a. “To je prije svega pitanje karaktera. Postoje ljudi koji se vole okružiti onima koji će im u svemu podilaziti, ali i oni koji u svom okruženju ne toleriraju ljude koji se s njima u svemu slažu. U teoriji se često govori da je nužno imati ljude koji su spremni na komunikaciju, raspravu i argumentiranje. Takvi su ljudi neizmjerno vrijedni članovi organizacije, a njihova vrijednost ne bi smjela biti određena hijerarhijskom pozicijom, naprotiv, što je netko više na hijerarhijskoj ljestvici, to je važnije da oko sebe ima ljude koji će mu otvoreno suprotstaviti argumente i ponuditi drukčiji pogled”, izjavila je Dalić.
Pitanje kvalitete vodstva pritom se ne odnosi samo na sposobnost donošenja odluka nego i na odgovornost lidera da kompaniju postavi na temelje koji će joj omogućiti dugoročan razvoj. Upitan o otpornosti i važnosti dugoročnosti koja nadilazi samo jednog lidera, Tedeschi smatra da je jedna od ključnih odgovornosti lidera osigurati da kompanija bude dugoročno održiva, neovisno o vlasničkoj strukturi. Zadatak lidera, kaže Tedeschi, nije samo upravljati kompanijom u sadašnjem trenutku, nego stvoriti uvjete da je preuzmu i nove generacije te da kompanija nadživi pojedince koji je danas vode. S tim se složila i čelnica Podravke, koja je izjavila kako je svakome tko vodi instituciju važno što će biti i za nekoliko desetljeća. Dalić je komentirala kako je ponekad dojam da se čelni ljudi fokusiraju na kratkoročne ciljeve, no naglašava kako uz to čelnici jednako tako osiguravaju dugoročnu budućnost kompanije.
O pritisku i stresu koji su dio posla svih izvršnih direktora i predsjednika uprava govorio je László Juhász, glavni direktor i senior partner te voditelj za srednju i istočnu Europu u Boston Consulting Group. Okupljenima je predstavio BCG CEO Insomnia Index. Juhász je rekao da izvršni direktori dobro upravljaju vidljivim pritiscima, no rizici izvan njihova vidokruga mogu ugroziti njihov mandat. Ciljevi rasta, troškovi i nadzor uprave – svaki od tih pritisaka pojedinačno može se činiti upravljivim, no zajedno podižu razinu stresa izvršnih direktora na klinički visoku razinu. Razina stresa među izvršnim direktorima doseže prosječnih 66,7 bodova od 100, što je iznad kliničkog praga, dok više od 70 posto njih navodi kako su osjetili visoku razinu stresa. Prosječna razina emocionalne iscrpljenosti na ovoj funkciji iznosi 58,6 bodova. Financijski direktori (CFO) smatraju se najvećom prijetnjom sigurnosti pozicije glavnih izvršnih direktora (CEO), više nego bilo koja druga funkcija u vrhu kompanije. Umjetna inteligencija (AI) danas snažno zaokuplja direktore, no u najvećim kompanijama pritisak da se dokaže povrat ulaganja naglo raste. Manje od polovine direktora brine se zbog nezadovoljstva zaposlenika, iako odlazak zaposlenika povećava rizik fluktuacije. Što su emocionalno iscrpljeniji, sporije se oporavljaju od snažnog stresa, mogli su čuti okupljeni od Juhásza.