Već je svima prilično jasno da se u Njemačkoj ne živi kao prije početka pandemije, a pogotovu ne nakon početka rata u Ukrajini. Dokaz tomu je i zamjetan strah Nijemaca od daljnje inflacije i recesije, što sve pridonosi pogoršanju raspoloženja potrošača u Njemačkoj. Uz povećane troškove gradnje i veliki rast cijena stanova, nagli porast kamatnih stopa koji se dogodio u posljednjih nekoliko mjeseci doveo je do još uvijek rastuće krize u građevinarstvu, a najviše u stanogradnji. Najsnažnija europska ekonomija sve navedeno još uvijek dobro podnosi, premda se osjećaju napukline koje sve više usporavaju rast njemačkog gospodarstva.
Da je i u Njemačkoj teško, pokazuju i sve češći primjeri povratka Hrvata iz Njemačke
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Nastavi li se hibridni rat u Hrvatskoj, sustav može olako popucati po šavovima
Zastrašujući e-mailovi s prijetnjama na više adresa pokrenuo je novi val evakuacija škola u Zagrebu, ali i u Splitu i Rijeci
Središnje banke na oprezu, ali još neće dizati kamatne stope
Bankari su oprezni zbog ponovnih cjenovnih pritisaka te ne žele ponoviti pogrešku iz vremena pandemije, kada su inflaciju proglasili 'prolaznom'
Novi hladni rat: Hormuški tjesnac ostaje jedno od glavnih žarišta nestabilnosti, Amerikanci ne odlaze
U Washingtonu se razmatra mogućnost novih vojnih udara na Iran ili nastavak pritiska putem ekonomskih sankcija kako bi se Teheran prisilio na pregovore o nuklearnom programu
Razotkriven pravi razlog poskupljenja hrane, HNB objavio analizu: 'Troškove ste samo prebacili, a zarada je eksplodirala'
U razdoblju od 2019. do 2024. poduzeća koja se bave maloprodajom hrane udvostručila su dobit uz zadržavanje stabilne trgovačke marže, jer su rastuće troškove uspješno prevalila na krajnje potrošače
Poniženje za Putina u Africi: ruski plaćenici napuštaju ključni grad
U iznenadnim koordiniranim napadima poraženi su dijelovi malijske vojske, te je ubijen ministar obrane
Razlika u standardu se smanjuje. Ako netko ide van zaraditi i vratiti se, onda mu se to sve manje isplati, ako odlazi zauvijek, onda mu je bolji posao u Njemačkoj... Kod recesije uvijek prvo nastradaju strani radnici, čisto da se ne povećava broj nezaposlenih, bez obzira što u većini poslova imaju manje plaće od domaćih radnika. Prvo stradaju oni koji rade preko agencija, a onda i zaposleni direktno u tvrtkama... No, to neće spasiti Hrvatsku, jer visokoobrazovani i stručni koji odlaze rijetko se vraćaju, a takvi su osnova za razvoj države i društva. Da se urede javne službe i poveća efikasnost javnog sektora, sigurno bi više ljudi ostalo ovdje, bez obzira na primanja... No ovako, kada javni sektor ne funkcionira i kada je standard niži nego vani, manje je razloga za ostati.