Zlato je i ovoga tjedna potvrdilo svoj status jednog od ključnih barometara globalne neizvjesnosti, krećući se između kratkotrajnih korekcija i snažnih uzlaznih impulsa koji odražavaju promjenjivo raspoloženje investitora. U fokusu tržišta ponovno su se našla geopolitička događanja i očekivanja vezana uz monetarnu politiku, što je rezultiralo dinamičnim kretanjima cijene i pojačanim interesom za plemenite metale.
Prošli tjedan zaključen je pozitivno, uz rast od gotovo 2 % i završnu cijenu od 4.763,20 USD/oz, čime je dodatno učvršćen optimizam među ulagačima i potvrđena stabilna potražnja za zlatom kao sigurnim utočištem.
Početak aktualnog tjedna donio je blagu korekciju, pa je u ponedjeljak cijena skliznula na 4.728,01 USD/oz, što se može pripisati kratkoročnoj realizaciji dobiti od strane investitora nakon prethodnog rasta. Međutim, već u utorak dolazi do snažnog preokreta. Zlato se oporavlja na 4.764,36 USD/oz, uz značajan intradnevni rast koji je bio potaknut promjenom percepcije tržišta o geopolitičkim rizicima, osobito u kontekstu napetosti između SAD-a i Irana u Hormuškom tjesnacu. Tržišta su pozitivno reagirala na strategiju ekonomskog pritiska umjesto izravne vojne eskalacije, što je smanjilo neizvjesnost i istovremeno podržalo potražnju za zlatom.
U srijedu i četvrtak je uzlazni momentum dodatno ojačao, s cijenom koja je dosegla 4.825,73 USD/oz, što predstavlja najvišu zaključnu cijenu zlata u gotovo 30 dana, nadoknađujući gubitke iz prethodne sesije i dodatno ih nadmašujući, te čvrsto ponovno uspostavljajući uzlazni momentum žutog metala. Rast je bio kontinuiran i stabilan, bez naglih oscilacija, što upućuje na snažno sudjelovanje institucionalnih investitora i promjenu tržišnog sentimenta u korist plemenitih metala. Takav karakter rasta sugerira da se ne radi samo o kratkoročnim spekulativnim kretanjima, već o širem strateškom pozicioniranju ulagača.
Glavni poticaj za rast cijene zlata bio je rastući konsenzus na tržištu da odluka Trumpove administracije rasporedi američku mornaricu kao ekonomskog ''provoditelja'' u Hormuškom tjesnacu – umjesto provođenja izravnih vojnih napada na Iran, predstavlja strateški pametniji i potencijalno brži put do rješenja. Zabranjujući prolaz tankerima koji su Iranu platili pravo tranzita kroz tjesnac, Washington napada ekonomske temelje Teheranove sposobnosti vođenja rata, a ne njegovu vojnu opremu.
Logika je uvjerljiva u svojoj jednostavnosti. Iranski izvoz nafte čini približno 85 % ukupnih državnih prihoda, a oko 90 % te proizvodnje – otprilike 2,6 milijuna barela dnevno – izvozi se upravo kroz vodeni put koji sada kontrolira američka mornarica. U osnovi, blokada pretvara Hormuški tjesnac iz najveće strateške prednosti Irana u njegov najveći strateški nedostatak. Bez deviznih prihoda od prodaje nafte, sposobnost Irana da održava dugotrajne vojne operacije, obnavlja topništvo i nadoknađuje naoružanje ozbiljno je ograničena.
Čini se da su tržišta zaključila kako je financijski iscrpljen Iran skloniji povratku za pregovarački stol nego Iran izložen zračnim napadima, koji povijesno često potiču domaću podršku vlastima u kriznim situacijama. Pomak s potencijalne kampanje bombardiranja na ekonomski pritisak tumači se kao signal deeskalacije, iako neposredne napetosti na moru ostaju visoke.
Veliku ulogu na rast cijene zlata imalo je i kretanje američkog dolara koji je u posljednjih nekoliko dana oslabio, kao i najavljeni nastavak pregovora SAD-a i Irana o završetku rata idućeg tjedna u Pakistanu te potencijalno primirje u Libanonu koje razmatra izraelska vlada.
Uz geopolitičke faktore, važnu ulogu odigrali su i makroekonomski podaci iz SAD-a. Iako je proizvodni sektor pokazao znakove otpornosti, a indeks broja zaposlenih narastao u odnosu na ožujak, tržišta su to interpretirala kao prostor za potencijalno ublažavanje monetarne politike u drugoj polovici godine. Drugim riječima, iako snažniji od očekivanih ekonomskih podataka mogu utjecati na privlačnost zlata kao sigurnog utočišta, to također daje Federalnim rezervama dodatni prostor za smanjenje kamatnih stopa u drugoj polovici godine, što bi smanjilo oportunitetni trošak zlata kao imovine koja ne donosi prinos.
Gledano u cjelini, zlato je u promatranom razdoblju zadržalo pozitivan smjer, uz postupno jačanje cijene nakon kratkotrajnog pada početkom tjedna. Ključna razina od 4.800 dolara pokazala se kao važna tehnička zona podrške i otpora, a njezino probijanje prema gore otvara prostor za daljnji rast prema psihološki značajnoj granici od 5.000 dolara po unci. Cijena se trenutačno kreće tik ispod 4.800 USD/oz, a ulagači čekaju jasniji signal od FED-a, razvoj situacije na Bliskom istoku i smjer dolara, dok istovremeno koriste padove kao priliku za ulazak jer dugoročno i dalje očekuju rast cijene zlata.
Tržište zlata trenutno balansira između smanjenih geopolitičkih tenzija i očekivanja povoljnijih monetarnih uvjeta, pri čemu oba faktora idu u prilog daljnjem jačanju cijene. Ako se postojeći trend nastavi, zlato bi u narednom razdoblju moglo testirati nove rekordne razine, uz nastavak povećanog interesa investitora.
Tjednu analizu cijena zlata za Večernji.hr donosi Vladimir Potočki, tržišni analitičar i član uprave Auro Domus Online.