Ambicije američkog predsjednika u vezi s Grenlandom, uključujući i njegove prijetnje vojnom silom, uzdrmale su povjerenje mnogih europskih šefova država i vlada. Iako je Donald Trump u konačnici istaknuo da nove carine, kojima je prijetio pojedinim europskim državama, više nisu potrebne te je isključio uporabu vojne sile za stjecanje Grenlanda, nisu svi u Europi odahnuli. "Imamo neke crvene linije koje ne smijemo prijeći, ali s grenlandske perspektive pokušat ćemo dogovoriti nekakav sporazum. Već mnogo godina surađujemo sa SAD-om", kazao je premijer Grenlanda Jens-Frederik Nielsen.
"Pod pritiskom smo, ozbiljnim pritiskom… Kao grenlandski čelnici moramo se nositi s ljudima koji su u strahu i prestrašeni. Zamislite da živite u miru, da ste odani partner, odani savezu, a onda neki od vaših partnera govore o uzimanju, stjecanju i ne isključuju uporabu oružja", dodao je, prenosi Politico.
On i danska premijerka Mette Frederiksen borave u Parizu zbog sastanka s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, nakon što su u utorak razgovarali s njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom. "Danska je suverena država i jedno od najosnovnijih demokratskih pravila i vrijednosti jest da se mora poštovati teritorijalni integritet. Uz to, nemojte prijetiti savezniku", poručila je Frederiksen. Također, upozorila Europljane da moraju gledati izvan Grenlanda i sagledati širu sliku promjena u odnosu Washingtona prema kontinentu.
Amerika kakva god bila nije nikad prema svojim crncima, indijancima i drugim "manjinama" provodila sterilizaciju, prisilne pobačaje, zdravstvene eksperimente, eugeniku itd. kao dio državne politike. Iako takve stvari jesu mogle biti podržane od strane pojedinih političkih snaga, one su u Americi isključivo bile privatne inicijative, pojedinaca ili skupina ljudi. U Europi pak, ne računajući čak doba i prostor totalitarnih sustava, to jest misleći u ovome slučaju na Dansku u 2. polovici 20 stoljeća, to je provodila izravno država.