Pristup debljini bio je tema rasprave na panelu Težina zdravlja pa se dr. Marta Borić Krakar osvrnula na na Akcijski plan za prevenciju debljine donesen 2024. godine, čiji je cilj smanjiti opterećenje debljinom kroz sustavne mjere usmjerene na prevenciju, rano prepoznavanje i organizirano liječenje. Po pitanju mjesta debljine u svakodnevnoj kliničkoj praksi, posebno u kontekstu njezina prepoznavanja i postavljanja dijagnoze, prof. Željko Krznarić, predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora, istaknuo je da je debljina interes cijelog zdravstvenog sustava te da se kroz HLZ ta tema sve više otvara, od rada stručnih društava do prevencije u školskoj dobi, uz naglasak na potrebu jasnijeg prepoznavanja dijagnoze i njezinog vrednovanja u sustavu.
“Više od 80% osoba sa šećernom bolešću tipa 2 ima prekomjernu tjelesnu masu”, upozorio je prof. Dario Rahelić, predstojnik Klinike „Vuk Vrhovac“naglasivši kako se ključni trenutci za djelovanje često nalaze godinama prije postavljanja dijagnoze. Naglašena je važnost uloge liječnika obiteljske medicine kao prve točke kontakta s pacijentima, uz potrebu za razvojem praktičnih i izvedivih modela rada koji omogućuju pravovremeno prepoznavanje i djelovanje već u ranim fazama.
Važan pomak u pristupu predstavljen je kroz ulogu ljekarničkog sustava. Ana Soldo, predsjednica Hrvatske ljekarničke komore, istaknula je kako projekt savjetovanja u ljekarnama otvara prostor da se debljina adresira kao uzrok, a ne samo kroz liječenje posljedica. Kroz strukturirane konzultacije i povezivanje s liječnicima, ljekarnici preuzimaju aktivniju ulogu u ranom prepoznavanju, motivaciji pacijenata i praćenju ishoda liječenja.
Zaključno, sudionici su se složili kako daljnji razvoj pristupa debljini zahtijeva kontinuiranu suradnju svih dionika – od zdravstvenog sustava i institucija do stručnih društava i šire zajednice, uz jačanje prevencije, edukacije i koordinirane skrbi. Kardiometabolički spektar bolesti povezuje debljinu, dijabetes i kardiovaskularne bolesti u jedinstveni klinički okvir.
Kardiometaboličke bolesti danas čine međusobno povezani teret za zdravstvene sustave, pri čemu fragmentirani pristupi liječenju često dovode do propuštenih prilika za prevenciju i pravovremenu intervenciju, ukazala je Paula Seijas Romero iz Boehringer Ingelheima. Istaknula je kako postoji značajan prostor za doprinos upravo u segmentu ranijeg prepoznavanja rizika.
Akademik Bojan Jelaković upozorio je na veliki jaz u detekciji bubrežnih bolesti: “Čak 9 od 10 osoba s kroničnom bubrežnom bolešću ne zna da je ima”, naglasivši kako se radi o stanju koje se može relativno jednostavno i brzo otkriti, ali u praksi i dalje ostaje nedovoljno prepoznato.
U drugom dijelu rasprave fokus je stavljen na jaz između kliničkih mogućnosti i provedbe u sustavu. Akademik Davor Miličić naglasio je kako su kardiovaskularne bolesti i dalje vodeći uzrok smrtnosti te kako je ključno djelovati na razini ukupnog kardiometaboličkog rizika, kroz promjene životnih navika, ali i kroz ranije i integriranije prepoznavanje rizičnih pacijenata. U tom kontekstu istaknuo je i kako debljina, pretilost i preuhranjenost imaju sve izraženiju ulogu u ukupnom riziku te zahtijevaju sustavan pristup.
“Postoji plan uspostave registra debljine u suradnji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Ministarstva zdravstva, uz paralelni rad na međusektorskoj suradnji koja uključuje i područje edukacije. S vremenom će takav pristup omogućiti kvalitetnije i potpunije podatke.”
osvrnuo se doc.dr. Benjak.
Sudionici su se složili kako kardiometaboličke bolesti zahtijevaju integrirani pristup u kojem se različita stanja promatraju kao međusobno povezana, uz nužnu suradnju različitih struka i razina zdravstvenog sustava te jačanje interdisciplinarnog pristupa u svakodnevnoj praksi. U tom kontekstu istaknuta je i važnost korištenja inovacija koje su već dostupne u praksi, uključujući digitalne alate za raniju detekciju rizika, sustave za stratifikaciju pacijenata i biomarkere koji omogućuju preciznije praćenje stanja.