Tri od četiri hrvatska građana (74 %) podržavaju donošenje Zakona o radno-pravnom statusu liječnika kojim bi se, odvojeno od drugih javnih službi, regulirala njihova prava i obveze, pokazalo je anketno istraživanje koje je agencija Ipsos u travnju provela za Hrvatsku liječničku komoru, priopćili su iz HLK. Razina protivljenja zakonu iznimno je niska (samo 11 %), dok 15 % građana nema stav o toj temi.
- Činjenica da čak 74 % građana podržava donošenje posebnog zakona za liječnike jasno potvrđuje kako građani razumiju da dostupnost zdravstvene skrbi direktno ovisi o zadržavanju postojećih i zapošljavanju novih liječnika, naročito u deficitarnim dijelovima sustava poput primarne zdravstvene zaštite ili u manje atraktivnim sredinama. Zahvalni smo građanima na njihovoj podršci, a ovaj zakon donosi i rješenja za zadržavanje liječnika upravo u deficitarnim područjima - objašnjava doc. dr. sc. Krešimir Luetić, predsjednik HLK-a.
U Liječničkoj komori ističu kako će, nakon Vladine odluke o korekciji koeficijenata za liječnike koja se očekuje ovog tjedna, sljedeći test vjerodostojnosti Vlade biti slanje Zakona o radno-pravnom statusu liječnika u prvo čitanje u Sabor. Naime, na travanjskom sastanku s premijerom Plenkovićem liječnici su dogovorili kako će se ovaj zakon pripremati istovremeno sa Zakonom o plaćama u javnim i državnim službama te se shodno tome očekuje i istovremeno slanje oba zakona u saborsku proceduru do ljetne stanke.
Ipsosovo istraživanje je pokazalo iznimno visoku podršku povećanju liječničkih plaća. Skoro 9 od 10 građana (87 %) podržava povećanje plaća liječnicima.
Posebno je zanimljivo da je podrška mogućem štrajku liječnika kod građana iznimno visoka. Njih 71% podržava štrajk liječnika, a isti postotak smatra da ga Vlada nema pravo zabraniti. Sedam posto građana ne zna odgovor na pitanje o podršci štrajku, dok ih 20 % ne podržava štrajk. Tek 16 % građana smatra da Vlada ima pravo zabraniti štrajk. Istraživanje je pokazalo kako najveću podršku štrajku, od čak 77 %, daju umirovljenici.
Građani, s čak 86 %, vrlo snažno podupiru i primjenu vremensko-kadrovskih normativa rada liječnika što bi liječnicima omogućilo više vremena za pacijente.
- Anketa je pokazala ono što smo mi liječnici vidjeli na svojim radnim mjestima, u našim ordinacijama, na odjelima kao i na prosvjedu SOS za zdravstvo koji smo organizirali u ožujku. Građani razumiju utemeljenost naših zahtjeva i podržavaju ih. I njima je jasno da je sadašnja situacija u javnom zdravstvu neodrživa i da bez zadovoljnih liječnika nema niti zadovoljnih pacijenata - naglašava Luetić.
Za duge liste čekanja građani odgovornim smatraju podjednako Vladu i Ministarstvo zdravstva (39%), dok su na trećem mjestu (22%) ravnatelji zdravstvenih ustanova. Očito je da su upravljanje i organizacija sustava kronična bolest hrvatskog zdravstva. Tek 11% građana smatra liječnike odgovornima za duge liste čekanja.
Istraživanje je za Hrvatsku liječničku komoru na uzorku od 603 ispitanika u razdoblju od 12. do 23. travnja provela agencija Ipsos.
Imamo ozbiljan problem sa zdravstvom koje sprovodi zdravstvenu diktaturu na svjetskom nivou . Ne možemo ih podržat dok god se ne okrenu narodu i ne dignu svoj glas protiv vladajućih struktura koje bespogovorno slušaju. Posljedica njihove politike je veliki broj umrlih i nebrojeni slučajevi bolesnih i razboljelih u zadnje tri godine. HZJZ i Ministarstvo zdravstva su direktno krivi za smrt od cca 10 000 ljudi u zadnje tri godine .Prvo,nisu neovisne državne institucije, već rade po diktatu izvana. Drugo, nisu narodu ponudili preventivne i rane metode liječenja korone (tu spada ivermektin i ostalo). Treće, postojeći klinički postupci za liječenje su neefikasni i velikim dijelom pogoršavaju situaciju .Četvrto, nameću obavezno cijepljenje eksperimentalnim i neučinkovitim cjepivim protiv visoko zarazne bolesti u vrhuncu pandemije. Peto, žele cijepiti djecu, koja su najotpornija na bolest i trajno im narušiti prirodni imunitet. Sve u svemu, čine sve što mogu kako bi situacija bila što gora i kako bi što više ljudi umrlo. Da nisu ništa radili, bilo bi bolje