Hrvatska je lani pala na manje od 32 tisuće rođenih! U ovoj zemlji je u 2024. godini rođeno svega 31.858 djece, što je najmanji broj rođenih u povijesti Hrvatske, pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku. Ne računajući broj stanovnika izgubljenih iseljavanjem, lani smo samo prirodnim padom stanovništva (razlika između umrlih i rođenih) izgubili više od 19 tisuća stanovnika. Nažalost, dugogodišnji pad broja rođenih kao posljedica iseljavanja 400 tisuća mladih ljudi u proteklih desetak godina te pad nataliteta nastavljaju se jer smo 2023. godine imali 32.170 rođenih, što je do tada bila najniža brojka rođene djece u povijesti Hrvatske.
Ova zemlja je od 2013./2014. školske godine izgubila gotovo 61 tisuću učenika, što će se u idućim godinama odraziti na škole, fakultete te tržište rada. U prve razrede osnovnih škola ove školske godine upisano je 36.109 učenika, a još 2013./2014. školske godine imali smo gotovo 41 tisuću prvašića. Prosječan razredni odjel prvašića sada broji svega 12,86 učenika. Što će se dogoditi kada u školske klupe pristignu generacije djece od njih 31-32 tisuće, i to pod uvjetom da se zaustavi iseljavanje? Što će to značiti za visoka učilišta, na kojima je ove akademske godine upisano manje od 19 tisuća maturanata iako je državnoj maturi u ljetnom roku pristupilo nešto manje od 26 tisuća maturanata? Prema nekim procjenama, u startu 10% maturanata ode na studij u inozemstvo, a odljev hrvatskih studenata u razvijene države EU nastavlja se i tijekom studija, nakon diplomskog...
Akademik i demograf prof. dr. sc. Anđelko Akrap komentira: – Podaci o broju rođenih pokazuju demografsku katastrofu, a čitavo društvo ne shvaća, kada dođu na naplatu učinci iseljavanja mladih ljudi, da će se broj rođenih i dalje srozavati. Zaista čudi da hrvatsko društvo ne reagira u cjelini na ovakvu demografsku situaciju, koja je problem i vlasti i opozicije i Crkve... Mi smo narod u nestajanju – kaže Akrap.
Najveći gubitak učenika, njih gotovo trećinu od 2013./2014. do 2024./2025. školske godine, pretrpjele su Vukovarsko-srijemska županija, Brodsko-posavska te Požeško-slavonska županija. Podaci DZS-a pokazuju da je lani u Hrvatskoj umrlo 51.118 osoba. Lani je u Hrvatskoj sklopljeno 19.213 brakova, njih gotovo 2000 tisuće više nego 2023. godine, što znači da se broj brakova stabilizirao i približio brojkama kakve smo imali prije pandemije. Inače, najviše sklopljenih brakova u proteklom desetljeću Hrvatska je imala 2016. godine, njih gotovo 20,5 tisuća. Lani je razvedeno 4647 brakova, što je nešto više nego 2023. godine, kada smo imali 4407 razvoda, no posljednjih godina i broj razvoda je u padu, osobito u odnosu na 2016. godinu, kada smo imali više od 7000 razvedenih brakova.
>>> Pitali smo umjetnu inteligenciju koji bi narodi mogli nestati u sljedećih 100 godina, odgovor bi vas mogao zabrinuti