Europska komisija predstavila je danas prvi Europski plan za priuštivo stanovanje, paket mjera kojim se stambena kriza po prvi put predstavlja kao strateški prioritet Europske unije. U izradi Plana važnu je ulogu imao i Europski parlament, osobito kroz rad Posebnog odbora za stambenu krizu (HOUS). Zastupnica Nikolina Brnjac, kao koordinatorica EPP-a u istoimenom odboru, aktivno je sudjelovala u izradi i pregovorima oko izvješća Parlamenta koje je i dalje u tijeku, ali je poslužilo kao ključna politička i analitička podloga te izravni doprinos Europskoj komisiji u oblikovanju ovog Plana.
Razlozi za donošenje Plana su jasni s obzirom da brojke na razini EU zabrinjavaju. U razdoblju 2013.–2024. cijene nekretnina u EU porasle su za više od 60%, prosječne najamnine oko 20% (u širem trendu gotovo 30%), dok su građevinske dozvole za stanogradnju pale za 22% od 2021. godine. Istodobno je u EU oko 20% stambenog fonda nedovoljno iskorišteno ili prazno. Komisija procjenjuje da je za zadovoljenje potražnje potrebno više od 2 milijuna novih stambenih jedinica godišnje, dakle uz 1,6 milijun koji se već gradi, potrebno je godišnje još 650 000, što zahtijeva oko 150 milijardi eura dodatnih ulaganja godišnje.
Plan se temelji na četiri stupa: povećanju ponude stambenih jedinica, mobilizaciji ulaganja, hitnim mjerama u područjima s najvećim stambenim pritiskom te ciljanoj potpori mladima, studentima, kućanstvima s niskim prihodima, ključnim radnicima i osobama u riziku od beskućništva. Posebno važan dio Plana odnosi se na uređenje kratkoročnog najma koji je u EU porastao je gotovo 93% između 2018. i 2024., a u pojedinim turističkim destinacijama doseže i do 20% stambenog fonda, što uz špekulacije dodatno smanjuje dostupnost stanova za dugoročno stanovanje. Komisija zato najavljuje novi zakonodavni okvir u sklopu budućeg Zakona o priuštivom stanovanju (Q4 2026.), uz jasnije razlikovanje profesionalnih i neprofesionalnih iznajmljivača, veću transparentnost podataka i punu primjenu Uredbe o kratkoročnom najmu od svibnja 2026..
„Kao zastupnica i koordinatorica EPP-a, sustavno sam radila na tome da se pitanje kratkoročnog najma prepozna kao pitanje vezano uz stambenu krizu, a ne samo kao pitanje turističke politike. U više navrata sam Komisiji i europskim povjerenicima predstavila hrvatski model upravljanja kratkoročnim najmom kroz naš Zakon o turizmu, koji je temeljen na podacima i prilagođen lokalnim specifičnostima i potrebama. Današnji Plan pokazuje da su te poruke uvažene – posebno u dijelu koji se odnosi na kratkoročni najam. Možemo reći da Hrvatska rješenja postaju europski primjer dobre prakse. Model koji smo mi razvili pokazao je da se turizam može regulirati bez gušenja tržišta, i uz zaštitu lokalnog stanovništva”, istaknula je zastupnica Brnjac.
„To je upravo filozofija koju sada vidimo u europskom planu. Ovo je dokaz da zastupnici iz manjih država mogu oblikovati europske politike ako dolaze s konkretnim i primjenjivim rješenjima. Potrebna nam je pravna sigurnost, transparentnost podataka i ciljane mjere koje štite priuštivo stanovanje, uz jasnu razliku između rentijerstva i malih lokalnih iznajmljivača te pravedniji okvir i za mala i srednja poduzeća u turizmu“, dodala je.
Europski plan za priuštivo stanovanje predstavljen je zajedno s revizijom pravila o državnim potporama za usluge od općeg interesa i Europskom strategijom za stambenu izgradnju. Revizijom Odluke o uslugama od općeg gospodarskog interesa Komisija izričito uključuje novu kategoriju priuštivog stanovanja, uz postojeću koja se odnosi na socijalno stanovanje, među kategorije izuzete od obveze notifikacije i odobrenja Komisije, za koje ne postoji gornja granica naknade koja je ranije bila ograničena na 15 milijuna eura godišnje. Na taj način države članice mogu zadržati postojeće sustave socijalnog stanovanja te uspostaviti dodatne programe priuštivog stanovanja za druge ciljane skupine. Time se izravno odgovara na preporuke Odbora za stambenu krizu, na kojem je kao koordinatorica EPP-a radila i Brnjac. Uz Plan za priuštivo stanovanje, Komisija je također predstavila novu Europsku strategiju za stanogradnju kojom, u bliskoj suradnji s industrijom, promiče inovacije u materijalima i metodama gradnje i obnove te podupire digitalnu i kružnu transformaciju građevinskog sektora.
U Planu se također najavljuje smanjenje administrativnih prepreka predstavljanjem Paketa za pojednostavljenje propisa u području stanovanja tijekom 2027., koji će uključivati sveobuhvatno mapiranje relevantnog zakonodavstva i inicijativa EU-a te njihova zajedničkog učinka na stambenu ponudu i priuštivost, uz identificiranje mogućnosti za smanjenje nepotrebnog administrativnog opterećenja, osobito za MSP-ove te ubrzanje postupaka izdavanja dozvola i obnove. „Podržavam pojednostavljenje EU zakonodavstva kako bi se brže i jednostavnije stvorio stambeni fond priuštivog stanovanja. Upravo u tom smjeru je Vlada Republike Hrvatske donijela paket zakona – novi zakon o gradnji, o prostornom uređenju te o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu, koji donose digitalizaciju i ubrzanje gradnje“, rekla je Brnjac.
„Hrvatska i cijela Europa trebaju priuštive stanove za mlade obitelji, učitelje, policajce, vatrogasce, liječnike i medicinsko osoblje. Bez snažnije potpore s europske razine to je gotovo nemoguće ostvariti, jer nalazimo se usred najveće stambene krize koja mijenja životne odluke i sve više pogađa srednji sloj, a najviše mlade. Svjesna sam da se ovaj veliki problem neće moći riješiti preko noći, ali ovaj Plan je velik korak, jer cilj je da naše mlade obitelji što prije imaju u rukama ključ vlastitog doma“, zaključila je Brnjac.