Energetski stručnjak i geopolitički analitičar Đuro Božanović smatra da najnovija sudska odluka u sporu Hrvatske i mađarskog MOL-a predstavlja još jedan težak udarac za hrvatsku državu, ali i potvrdu dugogodišnjih pogrešnih političkih odluka koje sežu više od desetljeća unatrag. Presuda suca Amira H. Alija, kojom su odbijeni novi hrvatski argumenti protiv odluke Međunarodnog centra za rješavanje investicijskih sporova iz 2022., prema njegovu mišljenju, samo je nastavak niza nepovoljnih ishoda za Hrvatsku.
Božanović ističe da se cijeli slučaj ne može razumjeti bez povratka u razdoblje kada je afera INA-MOL nastala. - Da bismo razumjeli današnju situaciju, moramo se vratiti u vrijeme kada su potpisani sporni ugovori i kada je stvoren temelj današnjeg spora - naglašava. Podsjeća da je MOL pokrenuo arbitražu 2013. godine tvrdeći da Hrvatska nije poštovala obveze iz glavnog ugovora o plinskom poslovanju i njegovih aneksa. Prema tom ugovoru iz 2009., hrvatska Vlada obvezala se otkupiti plinski biznis od Ine.
- Uz taj su ugovor potpisani i međudioničarski sporazumi koji su MOL-u omogućili upravljačka prava u Ini iako nije bio većinski vlasnik - navodi Božanović.
U to vrijeme, dodaje, rijetki su upozoravali da je sporni plinski ugovor štetan za Hrvatsku. Dio obveza ipak je proveden – država je otkupila podzemno skladište plina Okoli – ali nikada nije preuzela samo poslovanje s plinom. - Ugovor je predviđao i da Hrvatska 15 godina otkupljuje domaću proizvodnju plina prema takozvanoj ruskoj formuli, koja je u ovom slučaju bila znatno povoljnija za prodavača nego za kupca - objašnjava.
Arbitražni postupak pred ICSID-om započeo je 2014., a MOL je tvrdio da je zbog nepoštivanja ugovornih obveza pretrpio štetu od najmanje 266 milijuna eura. Hrvatska je uzvratila vlastitom arbitražom u Ženevi, tražeći poništenje izmjena ugovora iz 2009. i naknadu štete. Kao ključni argument navodila je pravomoćnu presudu bivšem premijeru Ivi Sanaderu zbog primanja mita od čelnika MOL-a Zsolta Hernadija. No, prema Božanoviću, problem je bio u tome što sporni ugovor nikada nije promijenjen. - Unatoč političkim i sudskim procesima, temeljni dokument koji je izazvao spor ostao je na snazi - kaže.
Hrvatska je već 2016. izgubila arbitražu u Ženevi, a kasnije i postupak u Washingtonu, nakon čega je državi dosuđena odšteta od 184 milijuna dolara, uz kamate. - Na kraju sve to plaćaju porezni obveznici, dok se političke strukture međusobno optužuju tko je odgovorniji za gubitak - ističe Božanović.
Prema njegovu mišljenju, sporni ugovor koji je potpisala Vlada Ive Sanadera duboko je politički i financijski opteretio državu. Posebno naglašava da se u posljednjih 17 godina nije uspjelo promijeniti mađarsko stajalište prema tom ugovoru. - Mađarska strana cijelo vrijeme tvrdi da je riječ o legitimnom dogovoru dvaju političkih čelnika i da je Sanader svjesno potpisao ugovor - kaže Božanović, dodajući kako arbitražni sudovi u pravilu prihvaćaju takvo tumačenje.
Istodobno kritizira i rad pravnih timova koji su zastupali Hrvatsku. - Već godinama isti odvjetnički krugovi vode spor, ali rezultati su porazni. Lobiranje i obrana nacionalnih interesa bili su, moram reći, apsolutno neuspješni - tvrdi. Božanović smatra da cijeli slučaj ima i širu geopolitičku dimenziju. - U vrijeme sve napetijih odnosa u energetskom sektoru između Hrvatske i Mađarske, presude redovito idu u korist MOL-a, a na štetu Hrvatske - upozorava. Dodaje da se takve odluke donose u složenom međunarodnom kontekstu u kojemu, kako kaže, “interesi velikih sila često nadjačavaju interese manjih država”.
Unatoč svemu, Božanović naglašava da Hrvatska mora nastaviti tražiti rješenje kroz pravne i političke kanale. - Ako želimo zaštititi nacionalne interese i energetsku infrastrukturu, potrebno je ponovno otvoriti pitanje spornih ugovora i razmotriti sve pravne mogućnosti - poručuje. Prema njegovu mišljenju, slučaj INA-MOL ostaje jedna od najtežih političko-ekonomskih epizoda u novijoj hrvatskoj povijesti. - To je priča koja traje gotovo dva desetljeća i koja još uvijek opterećuje državu – financijski, politički i simbolički - zaključuje Božanović.
Ako je Sanader primio mito od Hernadija kako nitko u Europi ni Interpol nisu priznali optuznicu iz Hrvatske za Hernadija i on je slobodan i nekaznjeno hoda.