Nakon što su Sjedinjene Američke Države i Izrael zajedničkim snagama napali Iran u operaciji nazvanoj Epic Fury, sukob se proširio po cijelom Bliskom istoku te je ušao u najopasniju fazu dosad, pretvarajući se iz ciljane vojne operacije u regionalnu eskalaciju. Nakon koordiniranih američko-izraelskih udara na iranske vojne i strateške ciljeve, uslijedio je snažan odgovor Teherana i njegovih saveznika, čime je ratni krug proširen daleko izvan granica same Islamske Republike. Najžešći udari izvedeni su unutar Irana, osobito u području oko glavnog grada Teherana, koji je bio jedna od glavnih meta napada. Pogođeno je najmanje 14 gradova, najviše na zapadu i jugu zemlje, uključujući područja uz granicu s Irakom te obalne dijelove uz Perzijski zaljev. Napadi su zahvatili više lokacija povezanih s vojnom infrastrukturom i strateškim objektima, a eksplozije su zabilježene i u središnjim dijelovima zemlje. Intenzitet udara pokazuje da su operacije bile usmjerene na oslabljivanje iranskih obrambenih i zapovjednih kapaciteta.
Iranski odgovor nije ostao ograničen na izraelski teritorij. Raketni i dronski napadi zahvatili su Izrael, gdje su aktivirani sustavi protuzračne obrane u više gradova (najviše Tel Avivu i Jeruzalemu). Istodobno su napadi dolazili i iz Libanona, čime je otvorena dodatna sjeverna fronta. Izrael je izveo snažne zračne napade na južna predgrađa Beiruta, koja su pod kontrolom Hezbollaha, nakon što je libanonska skupina, podržana od Irana, ispalila rakete i dronove prema Izraelu kao odmazdu za ubojstvo iranskog vrhovnog vođe Alija Khameneija. Projektili i dronovi zabilježeni su i iznad Jordana i Cipra, dok su pojedini udari i presretanja registrirani u zračnom prostoru Iraka. Britanske snage oborile su iranski dron u Iraku za koji se tvrdilo da je bio usmjeren prema zapadnoj bazi u zemlji, dok je iranski projektil pao 400 metara od britanskog osoblja koje je sudjelovalo u operacijama protiv Islamske države. Sukob se proširio i na područje Perzijskog zaljeva. Eksplozije i uzbune zabilježene su u Abu Dhabiju i Dubaiju na području UAE, dok su incidenti prijavljeni i na teritoriju Saudijske Arabije, uključujući područje oko Rijada. Napetosti su se prelile i prema drugim obalnim zemljama zaljeva - Katru, Bahreinu i Kuvajtu gdje su također zabilježeni udari.
Geografski raspored pogođenih mjesta pokazuje da je riječ o širokoj regionalnoj eskalaciji u kojoj više nijedna strana ne djeluje isključivo unutar vlastitih granica. Dok su američko-izraelski napadi koncentrirani duboko unutar Irana, iranski i saveznički odgovor raspršen je po širem području Bliskog istoka, od Izraela i Libanona do drugih zemalja Zaljeva. Analitičari upozoravaju da ovaj ciklus napada i odmazda predstavlja kritičnu eskalaciju odnosa između SAD-a i Izraela s jedne strane, te Irana i njegovih saveznika s druge, s potencijalom da preraste u dugotrajnu regionalnu krizu. Mnogi međunarodni akteri pozivaju na hitnu deeskalaciju i diplomatske pregovore kako bi se spriječilo potpuno urušavanje stabilnosti Bliskog istoka.
Sukob je doveo i do zatvaranja velikih zračnih koridora, prekida međunarodnog zračnog prometa i velikih poremećaja u civilnom i trgovačkom prometu diljem regije. Aerodromi u Dohi, Dubaiju, Abu Dhabiju i Kuwait Cityju bili su zatvoreni, a stotine letova otkazano ili preusmjereno. Također se bilježe i žrtve među civilima, kako unutar Irana, tako i u pogođenim gradovima izvan njega, a u sukobu su poginula i četiri američka vojnika.
Trump laže, zaključak je većine vodećih zapadnih medija. Od samog početka operacije stječe se dojam da je američka vojska pristupila amaterski.Kako piše Bloomberg, u ovom trenutku Amerikanci traže od Britanije da im dopusti slijetanje na Cipar, jer satima nije bilo udara njihovih zračnih snaga na teritorij Irana. Sve zračne luke u regiji onesposobljene su u tu svrhu. Iran je dobro obavio posao s kineskim obavještajnim službama. Čak se i na pomorskim stranicama može pronaći podatak da su dva kineska razarača i špijunski brod još uvijek u Hormuškom tjesnacu. Izrael izvodi zračne napade, ali više kao terorističke akcije protiv objekata iranskog nuklearnog programa. Od jučer američki zapovjednici ne dopuštaju polijetanje s nosača zrakoplova jer su im ponestale protuzračne rakete. Prema Bloombergu, i Ujedinjeni Arapski Emirati i Katar pokrenuli su snažnu diplomatsku ofenzivu kako bi uvjerili američkog predsjednika Donalda Trumpa da što prije prekine vojne operacije protiv Irana. Razlog za uzbunu je jasan, rat se širi, a Katar bi mogao ostati bez protuzračnih raketa za samo četiri dana. Iza kulisa, UAE i Katar utrkuju se s vremenom kako bi nadogradili svoje sustave protuzračne obrane. UAE su od svojih saveznika zatražili sustave srednjeg dometa, ali situacija u Kataru je daleko dramatičnija. Zemlja hitno traži pomoć u borbi protiv rojeva iranskih dronova, koji su se pokazali puno većom prijetnjom od konvencionalnih balističkih raketa.