Bivši obavještajci CIA-e zgroženi Trumpovim postupkom: 'Vladalo je gotovo opće zaprepaštenje'

Američki predsjednik Donald Trump u radijskom intervjuu prvi put javno je obznanio da su Sjedinjene Države izvele napad na luku u Venezueli, izjavivši: "Uništili smo veliko postrojenje ili objekt gdje brodovi dolaze i odlaze." Nekoliko dana kasnije, pojasnio je da je meta bila lokacija za utovar droge na brodove. Iako Trump isprva nije želio otkriti tko je izveo napad, američki mediji, uključujući CNN, izvijestili su 30. prosinca da je napad ranije ovog mjeseca provela američka Centralna obavještajna agencija (CIA), što su potvrdili dužnosnici Trumpove administracije.

Ovo je bio prvi američki kopneni napad na Venezuelu i prva javno priznata operacija CIA-e otkako je predsjednik Trump prošlog listopada odobrio tajne operacije špijunske agencije unutar Venezuele. Međutim, prijašnje američke administracije rijetko su javno spominjale operacije CIA-e u inozemstvu, nastojeći izbjeći kontroverze povezane s korištenjem inozemnih resursa, što bi moglo biti pravno problematično. Unatoč tome, ostaje upitno mogu li napadi dronova CIA-e na dokove za trgovinu drogom sami po sebi postići promjenu režima u Venezueli, što je Trumpov cilj.

Prema pisanju Wall Street Journala, koje prenose i drugi svjetski mediji, Trumpovo javno obznanjivanje "označava jasan odmak od prakse prethodnih predsjednika, koji su rijetko spominjali napade dronovima ili druge tajne operacije". Zbog toga, sadašnji i bivši dužnosnici CIA-e izražavaju nezadovoljstvo Trumpovim razotkrivanjem operacija obavještajne agencije koje bi trebale ostati povjerljive ili se barem ne bi smjele tako javno i otvoreno povezivati s američkom vladom.

Mark Polymeropoulos, bivši visokopozicionirani operativac CIA-e, objasnio je da američka vlada u takvim slučajevima nastoji javno poreći umiješanost, istovremeno šaljući poruku ciljanom režimu da su "dodatni napadi mogući bilo gdje i bilo kada". "Među bivšim obavještajnim dužnosnicima vladalo je gotovo opće zaprepaštenje što je predsjednik Trump odlučio otkriti ono što je gotovo sigurno bila tajna akcija obavještajne zajednice", izjavio je Polymeropoulos.

Analitičar Jeff Ramsay iz Atlantskog vijeća smatra da se "Maduro vjerojatno neće osjećati ugroženim tajnim operacijama niskog intenziteta usmjerenim na organizacije za trgovinu drogom". Iako su operacije CIA-e odabrane kako bi se izbjegle kontroverze oko potrebe za odobrenjem Kongresa za velike vojne operacije protiv Venezuele, takve mjere nisu dovoljne za postizanje cilja promjene režima. Osim toga, dok je CIA prethodno provodila operacije promjene režima u Gvatemali, Čileu i Nikaragvi, trenutačne operacije analiziraju se kao prilagodba protuterorističkih taktika korištenih tijekom protekla dva desetljeća kako bi ciljale organizacije za trgovinu drogom.

Drugim riječima, svrha takvih operacija koje zamjenjuju rad tijela za provođenje zakona u najboljem je slučaju razbijanje mreža. Meta koju je uništila CIA navodno je bila luka u kojoj se sumnjalo da venezuelanska kriminalna skupina Tren de Aragua skladišti drogu i priprema je za utovar na brodove. Tijekom administracija Georgea W. Busha i Baracka Obame, CIA je redovito izvodila napade dronovima na terorističke organizacije u Pakistanu, Jemenu, Somaliji i drugdje. Američko Ministarstvo obrane trenutačno ima nekoliko dronova MQ-9 Reaper opremljenih raketama Hellfire raspoređenih u bazi u Portoriku.

New York Times je izvijestio da, iako je predsjednik Trump pojačao javni pritisak na Madura otkrivanjem operacija CIA-e, SAD također osjeća teret dugotrajnog raspoređivanja mornarice na Karibima. SAD je trenutačno rasporedio skupinu nosača zrakoplova koju predvodi Gerald Ford i ekspedicijsku udarnu skupinu s amfibijskim jurišnim brodom Iwo Jima, što je Trump opisao kao 'najveću flotu u povijesti Južne Amerike koja je okružila Venezuelu'. Međutim, neki članovi posade već su na moru više od šest mjeseci, piše NYT.

U početku pokrenuta kao operacija presretanja droge koja se slijeva u SAD, ova se kampanja proširila u 'potpunu pomorsku blokadu' usmjerenu na ilegalne tankere s naftom pod američkim ekonomskim sankcijama. Osim svrgavanja Madurova režima, cilj je i, kako je Trump rekao, omogućavanje američkim tvrtkama pristup ogromnim rezervama nafte u Venezueli. Međutim, za sada nema znakova da će se Maduro, čije je gospodarstvo pod velikim pritiskom, povući s vlasti. Trumpova administracija također nije riješila potencijalni kaos ili mjere za upravljanje situacijom ako Maduro bude svrgnut.