Osim liječnika i medicinskih sestara, među zdravstvene radnike se ubrajaju i druge struke bez kojih bi neke složene medicinske postupke bilo nemoguće raditi. Među njima su biolozi, koji imaju ključnu ulogu u imunologiji, citogenetici, imunogenetici, tkivnom bankarstvu, transplantaciji, molekularnoj dijagnostici i drugim kompleksnim granama medicine. Međutim, status im je nedorečen, nemaju mogućnost specijalističkog usavršavanja pa tako ni ikakvog napredovanja, zbog čega se smatraju diskriminiranima i potplaćenima. Iz svega proizlazi niz nelogičnosti.
Premda bolničke liječnike tijekom njihovih specijalizacija četiri mjeseca educiraju u području genetike, molekularnih metoda i dijagnostičkih postupaka u laboratorijima, sami nemaju pravo na specijalizaciju pa tako njihovi dojučerašnji specijalizanti ubrzo postaju njihovi nadređeni. U ustanovama javnog zdravstva tristotinjak je biologa i njihov posao zahtijeva kontinuirano praktično i teorijsko usavršavanje, ali to specijalističko znanje ne mogu i formalizirati jer im sustav tu mogućnost ne daje. Istovremeno njihovi kolege biokemičari na istim poslovima primaju veću plaću. Za isto radno mjesto i istu razinu profesionalne odgovornosti, naime, biolozi su u startu slabije plaćeni, i to već od početnog koeficijenta, a razlika se u plaćama, kako vrijeme protječe, zbog stagniranja u zvanju i koeficijentima samo povećava te doseže i do 30 posto. Društvo biologa na ovu situaciju upozorava već desetak godina, no Ministarstvo zdravstva oglušuje se na njihova traženja, bez jasnog obrazloženja.
Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu (HDBUZ) nedavno je ponovno predložilo da se u plan normativnih aktivnosti za 2026. uključi i prijedlog Zakona o biološkoj djelatnosti u zdravstvu, koji bi konačno trebao definirati ovlasti, kompetencije, odgovornosti i profesionalno napredovanje biologa. Zakon je podloga za specijalizacije koje traže – iz laboratorijske genetike, kliničke embriologije i HLA tipizacije s cjelokupnom dokumentacijom.
Ministarstvu zdravstva i mi smo se obratili tražeći da se očituje o ovom problemu. Odgovorili su nam kako cijene prijedloge Hrvatskog društva biologa u zdravstvu te prepoznaju važnost reguliranja njihova statusa i pitanja specijalističkog usavršavanja. Međutim, ne spominju moguće konkretne korake.
”Zaprimljeni prijedlog Zakona o biološkoj djelatnosti u zdravstvu, kao i dokumentacija vezana uz specijalizacije, trenutačno su u postupku stručne analize i usklađivanja s postojećim zakonodavnim i organizacijskim okvirom. S obzirom na složenost teme, potrebno je procijeniti sve profesionalne, organizacijske i sustavne aspekte prije donošenja odluke. Nakon završetka analize, Ministarstvo će zauzeti stav i o daljnjim koracima pravodobno obavijestiti stručnu javnost”, stoji u odgovoru Ministarstva zdravstva.
Teško je objasniti nemar sustava za ljudske potencijale u području ove ključne grane medicine, koja se razvija velikom brzinom i predstavlja medicinu budućnosti. To više jer mladi stručnjaci nakon završenog studija biologije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu vrlo brzo shvate da se njihove kompetencije u privatnom sektoru znatno više cijene i nagrađuju pa javno zdravstvo sve teže može motivirati mlade biologe da u njemu razvijaju svoju karijeru. Želi li se negativni odljev kadrova zaustaviti, upozoravaju iz Društva biologa u zdravstvu, nužno je hitno donijeti Zakon o biološkoj djelatnosti u zdravstvu.