Kolumna

Bi li i Hrvatska pohrlila u EPPO pod nekom drugom vladom, primjerice onom čiji je čelnik zastupao tezu ’imamo dovoljno Europe’

Foto: Davorin Višnjić/PIXSELL
Bi li i Hrvatska pohrlila u EPPO pod nekom drugom vladom, primjerice onom čiji je čelnik zastupao tezu ’imamo dovoljno Europe’
19.11.2023.
u 12:52
Predsjednik Zoran Milanović već je i kao premijer zastupao tezu da imamo “dovoljno Europe”, iz čega bi onda logikom slijedilo da Europu ne treba produbljivati eksperimentima poput EPPO-a, a od premijerskih do predsjedničkih dana postajao je samo sve veći euroskeptik

Prije dvije godine, kad su uhićeni bivša ministrica europskih fondova Gabrijela Žalac i ravnatelj agencije za financiranje EU projekata Tomislav Petric, u jednom komentarskom uvodniku napisali smo da na ulazak Hrvatske u “EPPO zonu” treba gledati kao na podjednako važan razvoj kao i na ulazak u eurozonu i schengenski prostor. EPPO zona, naravno, ne postoji pod tim nazivom. Tog trena smo taj opis izmislili.

Ali EPPO je Ured europskih javnih tužitelja koji je počeo s radom prije dvije i pol godine i kojemu je uhićenje hrvatske ministrice i ravnatelja zaduženih za upravljanje fondovima EU bio tada, prije dvije godine, jedan od politički najznačajnijih predmeta. EPPO zonom jednostavno smo nazvali sve države članice Europske unije koje sudjeluju u radu EPPO-a od početka, od lipnja 2021., odnosno sve države koje su odlučile prenijeti dodatni dio ovlasti na EU i prepustiti nadnacionalnim tužiteljima da podižu optužnice pred nacionalnim sudovima u predmetima u kojima je kriminal počinjen na štetu europskog proračuna. U toj i takvoj EPPO zoni sudjeluju 22 države članice Unije. Pet ih ne sudjeluje. Danska i Irska zbog toga što njihov specifičan oblik punopravnog članstva u EU podrazumijeva davno ispregovarano veliko izuzeće od suradnje u području pravosuđa (takvo izuzeće drugi nemaju).

Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.

Pretplatite se na sadržaj s potpisom.

Marijana Rudan

Smatrali su nas teroristima: Film o političkom progonu Hrvata u Australiji 70-ih kandidat je za Oscara

Tijekom pandemijskog lockdowna Marijani Rudan je prišla mlada glumica Kat Dominis i podijelila s njom ideju za kratki film inspiriran stvarnim iskustvima hrvatskih migranata u Australiji 70-ih godina. Iz tog početnog koncepta razvila se snažna autorska suradnja: dvije žene, dvije perspektive, jedna priča koja je dugo čekala da bude ispričana. Rezultat je “Unspoken” (“Neizrečeno”) – umjetnički dojmljiv, emotivno pulsirajući film koji spaja dokumentarističku istinu i obiteljsku dramu. Nastao iz skromnog budžeta, ali neizmjerne strasti, film je ubrzo osvojio svijet.



Komentari 3

CH
chemica
14:01 19.11.2023.

Što je jadni Plenković znao 2017. da će se već za pet godina, nekakav tamo tek svježe osnovani EPPO pretvoriti u ovakvog monstruma, da će čak i HDZ-ovce da mu hapsi. Kladim se da nije mislio.

Avatar votum
votum
14:09 19.11.2023.

Milanović nije euroskeptik nego rusofil. Dok ga Rusi nisu kupili, hvalio se da su "njegovo društvo Merkel i Macron" i rugao se Kolindi s Orbanom. ... Sad su mu društvo Dodik i Orban. Dakle, kukavelj veže konja di mu gazda Putin kaže

DM
D'Mich
00:13 20.11.2023.

Milanović je još kao premijer više ili manje očito opstruirao hrvatski ulazak u EU. Najprije sam mislio da su to gafovi, kasnije sam shvatio da je to kod njega pravilo i da je on zapravo euroskeptik iako tvrdi drugačije. Treba li spominjati Lex Perković i njegovo insistiranje na tome? Međutim ulazak u uniju je zahvaljujući njegovoj prethodnici već bila gotova stvar i čak ni on to nije mogao zaustaviti, ali je pokazao šta misli o tome. I tako on razmišlja i funkcionira i danas. Govori jedno a radi drugo. Naravno da je usput i rusofil. To ni ne skriva.