PODACI HRVATSKOG ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE

Bez posla 30.000 mladih, s VSS-om najtraženiji odgojitelji, doktori i medicinske sestre

Foto: Josip RegovicPIXSELL
Bez posla 30.000 mladih, s VSS-om najtraženiji odgojitelji, doktori i medicinske sestre
20.11.2025.
u 21:45
Kako imamo skoro četvrtinu stanovništva u dobi od 65 i više godina i sve manje mladog stanovništva, za očekivati je da će se u skoroj budućnosti zanimanje njegovatelja prometnuti u sam vrh najtraženijih zanimanja.
Pogledaj originalni članak

Unatoč niskoj nezaposlenosti, u Hrvatskoj je prema posljednjim podacima 31. listopada među 77.825 nezaposlenih građana u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bilo čak 29.815 mladih u radno aktivnoj dobi od 15 do 35 godina (38,3%). Udio mladih nezaposlenih od 20 do 35 godina je 32,2%, odnosno u toj dobi na burzi rada ih je 25.046. U zemlji u kojoj se stalno kuka da nema radnika zabrinjavajuć je toliki udio mladih nezaposlenih ljudi, kao i to što imamo na burzi 13.232 (17%) građana s VSS-om. Nameće se pitanje bismo li uz adekvatne plaće i radne uvjete na burzi imali toliko mladih bez posla? I to što imamo više od 13 tisuća visokoobrazovanih bez posla ukazuje na neusklađenost tržišta rada i obrazovnog sustava jer u državi koja je pretrpjela ogroman gubitak stanovništva zbog iseljavanja i dalje nema posla za sve ljude s VSS-om, u čije su “besplatnoškolovanje ulagali svi porezni obveznici. S druge strane, i dalje su najtraženija zanimanja prodavač, medicinska sestra, čistač, konobar, kuhar, skladištar, vozač, odgojitelj, čuvar, njegovatelj. Kako imamo skoro četvrtinu stanovništva u dobi od 65 i više godina i sve manje mladog stanovništva, za očekivati je da će se u skoroj budućnosti zanimanje njegovatelja prometnuti u sam vrh najtraženijih zanimanja.

Od HZZ-a smo tražili podatke kojih je zanimanja s VSS-om najviše među nezaposlenima te podatke koja su zanimanja s VSS-om ove godine bila najtraženija. Krajem listopada na burzi je bilo najviše nezaposlenih ekonomskih stručnjaka (1717), ekonomista (1128), fizioterapeuta (585), pravnika (489), administrativnih službenika (403), upravnih pravnika (294), agronoma (253), informatičara (222), novinara (164) i učitelja razredne nastave (150). Čak su i informatičari, koji su bili deficitarno zanimanje, dospjeli na listu zanimanja s VSS-om s najvećim brojem nezaposlenih. U prvih deset mjeseci ove godina na vrhu liste najtraženijih zanimanja za koja su poslodavci tražili visokoobrazovane daleko ispred svih su odgojitelji predškolske djece (7400), doktori medicine (3651) te medicinske sestre (3571). Na listi najtraženijih zanimanja bili su još učitelji razredne nastave (1885), ekonomski stručnjaci (1619), pravnici (1520), edukacijski rehabilitatori (1223), ekonomisti (1112), psiholozi (957) te fizioterapeuti (871). Neke se struke istodobno nalaze i među najtraženijim zanimanjima s VSS-om, ali i među zanimanjima s najviše nezaposlenih kao što su ekonomski stručnjaci, ekonomisti, pravnici, učitelji razredne nastave i fizioterapeuti. Na burzi je i 20.449 korisnika novčane naknade neovisno o državljanstvu ili njih (26,3%) od ukupnog broja nezaposlenih. U evidenciji HZZ-a krajem listopada prijavljeno je 67 stranih radnika, državljana trećih zemalja koji u Hrvatskoj borave na temelju dozvole za boravak i rad, i među njima osam korisnika novčane naknade.

U prvih 10 mjeseci odjavljeno je iz evidencije HZZ-a 42.350 osoba, a među njima najviše ih je odjavljeno zbog nepridržavanja zakonskih odredbi, odjave s evidencije i nejavljanja, a manji dio zbog umirovljenja, školovanja... Prema projekcijama Europske komisije, Hrvatska će za 15 godina imati čak 135.000 učenika i studenata manje. Prema analizi Europskog centra za razvoj strukovnog obrazovanja, do 2030. imat ćemo najveći udio radnih mjesta u Europi sa srednjom školom, čak 67%! Što će raditi mladi s VSS-om koji se ne ubrajaju u deficitarna zanimanja?

Foto: Jole Obrenović/Večernji list
Foto: Jole Obrenović/Večernji list
Foto: PAVAO CAJZEK/VEČERNJI LIST
Foto: Drago Lipić
Foto: Večernji list
zlarno doba Vjesnika
Foto: Drago Lipić
Foto: Večernji list
zlarno doba Vjesnika
Foto: Pavao Cajzek
Foto: Siniša Hančić
Foto: Večernji list
zlarno doba Vjesnika
Foto: Pavao Cajzek
Foto: Večernji list
zlarno doba Vjesnika
Foto: Večernji list
zlarno doba Vjesnika
Foto: Večernji list
zlarno doba Vjesnika
Foto: Večernji list
zlarno doba Vjesnika
Foto: Večernji list
zlarno doba Vjesnika
Foto: Večernji list
zlarno doba Vjesnika
Foto: Večernji list
zlarno doba Vjesnika
Foto: Večernji list
zlarno doba Vjesnika
Foto: Večernji list
zlarno doba Vjesnika
Foto: Večernji list
Foto: Večernji list
Foto: Večernji list
Foto: Večernji list
Foto: Večernji list
Foto: Večernji list
Foto: Večernji list
Foto: Večernji list
Foto: Večernji list
Foto: Večernji list
Foto: Večernji list
Foto: Večernji list
Foto: Večernji list
Foto: Večernji list
Foto: Večernji list
Foto: Večernji list
Foto: Večernji list
Foto: Večernji list
Foto: Večernji list
Foto: Večernji list
Foto: Večernji list
Foto: Večernji list
Foto: Večernji list
Foto: Večernji list

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 4

Avatar 404_ZLO
404_ZLO
22:28 20.11.2025.

Ima dvije vrste školovanja - jedno je besplatno, a drugo je za badav! To je tako često vidljivo.

SE
senijor121
22:46 20.11.2025.

Treba ukinuti besplatno školovanje slično kao u Americi, pa neće roditelji slati djecu na studije kao što je filozofski i slični da u životu ne moraju raditi, već se uhljebiti na našoj grbači.

SL
slavenZadravec
22:26 20.11.2025.

Dakle, ništa od zanimanja s područja umjetne inteligencije, suprotstavljanja klimatskim promjenama, održivog razvoja i nefosilnih izvora energije, električnih vozila, upravljanja prirodnim resursima, robotike ... Pretpostavlujam da će u budućnosti pjevati: lijepa naša domovino, konobarska djedovino