Bačić želi zaustaviti rast cijene stanova. Mrak Taritaš: 'Ovaj zakon je čisti Trumpizam'

Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić rekao je u srijedu u Saboru da Vlada novim zakonom o priuštivom stanovanju želi doprinijeti smanjenju i ublažavanju rasta cijena nekretnina te povećati broj priuštivih stanova.

"Ovo je proces koji ne može odmah omogućiti priuštivo stanovanje, ali smo uvjereni da ćemo realizacijom zakona o održavanju zgrada, o porezu na nekretnine, stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima, najmu stanova i setom zakona iz domene prostornog uređenja omogućiti podizanje broja stambenih jedinica za stanovanje, aktivirati prazne stambene jedinice i izgraditi nove te na taj način zaustaviti rast cijena nekretnina", kazao je Bačić predstavljajući zastupnicima Prijedlog zakona o priuštivom stanovanju.   

Tim zakonom država u sljedeće četiri godine planira izgraditi i obnoviti 20.200 stanova i obiteljskih kuća, među kojima se 8000 odnosi na nove stanove koji se grade putem Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN), dok se 9.000 stanova planira staviti u funkciju priuštivog stanovanja aktivacijom praznih stanova. Plan je do 2030. godine uložiti oko 2 milijarde eura te dodatnih 3,5 milijardi do 2034. godine, a sredstva za gradnju osiguravaju država, gradovi i općine, APN i financijske institucije.

Građani koji će imati pravo na priuštivo stanovanje stan neće moći prodavati 35 godina, osim u iznimnim slučajevima, s tim da će pravo prvokupa imati lokalna jedinica a nakon toga APN. Bačić kaže kako je više razloga koji su doveli do problema oko mogućnosti pristupa priuštivom stanovanju - činjenica da smo postali članica EU-a i da su nekretnine postale dostupne građanima EU-a, energetska kriza kao posljedica ruske agresije na Ukrajinu što je utjecalo na povećanje cijena građevinskih radova, te usmjeravanje viška prihoda građana u nekretnine. „To je dovelo do toga da od 2,3 milijuna stambenih jedinica u Hrvatskoj oko 40 posto nije u funkciji stanovanja, bilo da su prazni ili služe za kratkoročni najam, ured i slično”, naveo je.

Oporba: Zakon je šarena laža

Ante Kujundžić (Klub Mosta i nezavisnog Josipa Jurčevića) smatra da zakon, koji je najavljen kao epohalni iskorak u stambenom zbrinjavanju, neće pomoći onome tko nema pomoć roditelja već osnažiti sloj društva koji danas ima kapital u džepu. Da je država željela ići u strukturalnom smislu, poručio je, definirala bi porez na luksuz ili oformila državni fond za mlade. „Ovaj zakon nije ništa drugo nego duda varalica”, kazao je Kujundžić zatraživši stanku. „Zakon nudi veliku šerenu lažu”, drži i Anka Mrak Taritaš (Klub HSS-a , GLAS-a i DOSIP-a). Navodi se da će se u sljedeće tri godine staviti u funkciju 20.200 novih stanova, od toga 8.000 izgraditi, a stvarnost je da je u 10 godina vladavine Andreja Plenkovića u sustavu Programa poticane stanogradnje (POS) izgrađeno 920 stanova. „Baš me zanima što i kako, zakon je čisti trumpizam”, ustvrdila je zastupnica.

Marijana Puljak (Klub Centra i NPS-a) ističe kako je riječ o ozbiljnom društvenom problemu. „Ako želimo riješiti problem mnogima, a ne samo nekima, moramo drastično povećati ponudu stanova. Bez količine nema stabilizacije cijena, a ponudu nećemo povećati ako imamo zastoje u izgradnju infrastrukture”, poručila je i pozvala na sustavne izmjene. Mišo Krstičević (Klub SDP-a) tvrdi da je stambeni problem u Hrvatskoj deset puta veći od rješenja koja se nude, navodeći istraživanje Ekonomskog instituta iz 2021 prema kojem u Hrvatskoj nedostaje 237 tisuća stanova. „A ministar Bačić kaže da će osigurati 20.200 stanova do 2030. godine”, rekao je Krstičević.

„Hoće li ovo doista biti promjena ukupne logike i povratak priuštivom stanovanju?”, upitao je. Broj planiranih 8.000 novoizgrađenih stanova do 2030. sporan je Daliboru Pausu (Klub IDS-a, PGS-a, UNIJA i ISU- PIP-a) koji ističe da moramo biti realni i ne dovoditi građane u zabludu. „To je otprilike 2.000 stambenih jedinica godišnje, a dosad smo imali oko 350 stambenih jedinica putem POS-a. Mislimo li da ćemo biti šest puta učinkovitiji nego što smo bili dosad?”, upitao je. Marija Selak Raspudić (Klub nezavisnih zastupnika) založila se za što manju intervenciju države kako bi se poboljšalo stanje na tržištu, „ da država sebi stegne remen”, predloživši porezno rasterećuje dugoročnog najma. Marin Živković (Možemo!) pozvao je vladajuće, ako im je stalo do politike priuštivog stanovanja, da uvaže kritike i prijedloge oporbe.

Vladajući: Radi se o velikom iskoraku

Drugačije viđenje imaju vladajući, Predrag Štromar (Klub HNS-a i nezavisnih zastupnika) i Mato Franković (Klub HDZ-a) smatraju da zakon predstavlja veliki iskorak i odgovara na realne izazove. „Država napokon preuzima aktivniju ulogu u kreiranju stambene politike i nastoji sustavno odgovoriti na izazove, te po prvi put jasno definira što znači priuštivo stanovanje”, kazao je Štromar naglasivši da se širi spektar rješenja. Franković (Klub HDZ-a ) naglašava da zakon odgovara na realne izazove, prepoznaje potrebe građana i strateški promišlja budućnost. „Pitanje stanovanja nije više samo osobno i obiteljsko pitanje, ono je postalo jedno od ključnih društvenih, gospodarskih i demografskih pitanja našeg vremena... bez sigurnog i priuštivog doma nema dugoročnog planiranja, osnivanja obitelji ni ostanka mladih u Hrvatskoj”, naglasio je.