Autocesta Zagreb – Lekenik isplatit će se za 183 godine

Deset godina gradnje i tri milijarde potrošenih kuna na autocestu Zagreb – Sisak, koja vjerojatno nikad kao autocesta neće ni doći do Siska, rezime je projekta A11. I po mišljenju premijera Zorana Milanovića, koji je jučer otvorio poddionicu Buševec – Lekenik, riječ je o preskupom projektu.

Kilometar 10 milijuna eura

– Bit će ovo skupa autocesta, no ona nam ostaje. Skupa jest, no ne mogu biti protiv boljeg standarda naših građana. To je standard iznad naših ekonomskih mogućnosti i zato plaćamo kamate. Htjeli smo upravo monetizacijom to izbjeći, da građani ne plaćaju kamate, nego da se taj novac uloži dalje u ceste, pruge i infrastrukturu – rekao je predsjednik Vlade.

Dosadašnja gradnja, projektiranje i otkup zemljišta stajali su gotovo tri milijarde kuna, a samo jučer otvorena, 11,2 kilometra duga dionica, 700 milijuna plus PDV. Riječ je o najskupljim kilometrima koje je HAC ikada gradio. Kilometar na ovoj dionici stoji oko 10 milijuna eura, a skupoću u HAC-u pravdaju velikom količinom utrošenog materijala s obzirom na mekan teren.

Autocesta Zagreb – Sisak počela se graditi još prije 10 godina. Prva dionica, Velika Gorica – Buševec, puštena je u promet 2009., no tek s otvaranjem dijela do Lekenika uvedena je i naplata koja je, za dosad sagrađena 22 kilometra, devet kuna za osobne automobile. S otvaranjem dionice do Jakuševca, cestarina će biti četiri-pet kuna veća, a kada na jesen i ona bude gotova, u HAC-u računaju na 3000 vozila dnevno. Tada će se od Siska do Zagreba moći stići za 35 minuta, no ta će se brzina morati i plaćati, što će odbijati vozače. Pogotovo jer nova velikogorička obilaznica besplatno smanjuje vrijeme putovanja. Uz tri milijarde kuna troškova i prihod od oko 45.000 kuna dnevno, uzmemo li da će cestarina u prosjeku biti 15 kuna, budući da iznos ovisi o kategoriji vozila, računica govori da će se gradnja pokriti tek za 66.666 dana, odnosno 183 godine. Uz aktualni promet državnom cestom Sisak – Zagreb od 15.000 do 17.000 vozila dnevno kroz Lekenik, jasno je da i u HAC-u nisu preoptimistični.

– Autocesta nam je uistinu bitna za gospodarski razvoj jer na nju vežemo i poslovnu zonu na 33 hektara, no nije se trebalo još početi s naplatom jer nije gotova dionica do Zagreba. Socijalna slika ovog područja je teška i malo će se ljudi sada voziti autocestom. Zbog naplate će se dio vozača vratiti na preopterećenu državnu cestu – kaže Ivica Perović, načelnik općine Lekenik (HSS).

Neispunjeni ciljevi

Slično je još prije 10-ak godina tvrdio bivši SDP-ov ministar Davorko Vidović.

– Nemoguće je da kilometar autoceste od Zagreba do Siska bude pet do sedam puta skuplji od Dalmatine. Još davno smo bili svjesni da ona bez koridora do BiH nema smisla i zalagao sam se za model brze ceste, koja se ne plaća – kaže Vidović, dodajući kako on svaki dan koristi novu autocestu, zbog čega će mu dodatni trošak biti 450 kuna. A misli da je to prevelik izdatak za osiromašene ljude Siska i županije.

Autocesta A11 planirana je u duljini od 48,1 kilometar, no dionica od Lekenika do Siska i od Siska do Mošćenice više nema u HAC-ovim planovima. Prema posljednjim informacijama, taj je dio prepušten Hrvatskim cestama te će vjerojatno biti građen kao brza cesta. No, u doglednoj budućnosti realna je gradnja samo dijela od Odranskog mosta do Žažine. Tako će ciljevi ovog projekta, spajanje Siska i Zagreba te rasterećenje postojeće državne ceste koja prolazi kroz brojna naselja, i dalje biti neispunjeni.

>>Milanović već u 7.15 na terenu: Bit će ovo skupa autocesta, no ona nam ostaje

>>Zagreb prvi put bez prvosvibanjske povorke