Arapske zemlje, mir, Izrael i Palestina

Bez osnivanja palestinske države neće biti mira na Srednjem istoku, bila je misao vodilja svih europskih, pa i američkih diplomacija. Sporazum koji su u Bijeloj kući potpisali Izrael, UAE i Bahrein potpuno izokreće tu koncepciju. Dvjema arapskim zemljama vjerojatno će se pridružiti i druge, pa će tako najprije doći do arapsko-izraelskog mira, a onda do palestinske države. To je stvarno povijesni sporazum (ovoga puta Trump ima pravo), jer mijenja koncepciju stvorenu još 1980. na sastanku europskog vrha u Veneciji, kada se zaključilo da rješenje srednjoistočne krize treba polaziti od osnivanja palestinske države na čelu s Palestinskom oslobodilačkom organizacijom (PLO) Jasera Arafata.

Bez obzira na to što su 1978. egipatski predsjednik Sadat i izraelski premijer Begin potpisali mir, pa se moglo pretpostaviti kako ga je moguće postići i posebnim ugovorima između arapskih zemalja i Izraela, ostalo se na ideji da je prvo potrebno stvoriti palestinsku državu. Nitko ne negira da Palestinci ne bi trebali imati državu, dapače, ali može se do toga doći i drugim putevima. Taj drugi put Trump je nazvao “zorom novog Srednjeg istoka”. Europski čelnici izolirani su inicijativom američke diplomacije. Inzistiranje na stvaranju palestinske države kao preduvjetu za smirivanje situacije pokazalo se neuspješnim. Dakako, Izrael neće nikada priznati Palestinu kao državu ako Palestinci i u svojim dokumentima budu imali kao cilj uništenje izraelske države i bacanje Izraelaca u more. Takve susjede ne bi htjela imati nijedna država na svijetu.

Trump je izraelsko-arapskim sporazumom dobio začetak sunitske brane prema šijitskom Iranu (premda su muslimani u Bahreinu većinom šijiti), odnosno državi koju i neke arapske zemlje sa šijitskom većinom smatraju preprekom miru. U toj sunitskoj brani Trump više ne vidi Erdoğanovu Tursku upravo zbog ekspanzionističke politike novog istanbulskog sultana. Arapske države drže da Europa griješi kada vjeruje Iranu, kao što je griješila vjerujući Arafatu. Trumpova administracija preokrenula je takvu situaciju. Dakako, vrijeme će pokazati hoće li taj preokret donijeti ploda, ali u međuvremenu bi Europa možda trebala revidirati svoje poglede na Srednji istok.