Jedemo li i mi piletinu koja je puna antibiotika? Hrvatski proizvođači tvrde: Ne!

Nemoguće je pregledati svaku životinju, stado ili svaki proizvod animalnog porijekla. No na osnovi opsega proizvodnje na hrvatskim farmama te prodaje veterinarsko-medicinskih lijekova (VMP) kontrolira se određeni broj uzoraka i u slučaju pozitivnih rezultata provode odgovarajuće mjere. Svako korištenje VMP-a na farmama mora se evidentirati, bilo u evidencijama o liječenju životinja, bilo u evidencijama o korištenju hrane za životinje, poručuju iz Ministarstva poljoprivrede, nakon što je Reuters ovih dana potvrdio da se u hrani za životinje u SAD-u nalazi čitav niz antibiotika koji se primjenjuju u humanoj medicini.

Sastavni dio prehrane

Gentamicin, virginiamycin, bacitracin, tylosin..., od kojih su neki na listi FDA (Američke uprave za hranu i lijekove) ključni u liječenju bakterijskih infekcija u ljudi, na američkim su farmama sastavni dio prehrane pilića. Reutersovi reporteri došli su u posjed čak 320 hranidbenih lista s farmi šest najvećih američkih proizvođača piletine. Da drama bude veća, tone i tone antibiotika kojima obiluju tamošnji koncentrati za piliće nemaju nikakve veze s bolestima. Peradi se daju samo s jednom svrhom - da brže rastu i dobivaju na težini.

No dok medicinska zajednica i javnost godinama upozoravaju na taj problem i pozivaju FDA na bolju kontrolu preširoke upotrebe antibiotika za ljude u veterini – navodno ih polovica završi u želucima životinja - farmeri i farmaceutska industrija tvrde kako se koriste isključivo u svrhu prevencije bolesti kod životinja i nikako ne mogu utjecati na ljudsko zdravlje. Struka pak tvrdi suprotno. S antibioticima s kojim ih kljukaju, perad, ali i druge životinje u prehrambenom lancu, postaju otporni na bakterije, koje se onda mogu prenijeti na ljude i izazvati ozbiljne zdravstvene probleme.

Kod nas stroge kontrole

Svi ti alarmi dolaze u vrijeme kad mjerodavne svjetske organizacije, pa i FAO, procjenjuju da će u idućem desetljeću piletina zbog zdravog imidža, niže cijene i jednostavne pripreme preteći svinjetinu, koja je najpopularnije meso u svijetu. Slično je i u Hrvatskoj, gdje je trenutačna prosječna potrošnja po stanovniku 32,1, a piletine 22,1 kilogram godišnje. I dok se SAD proziva i zbog hormona rasta i klorida u kojima se namače zaklana piletina kako bi se ubile štetne bakterije iz fekalija, u nas pak vrijede puno stroži zakoni EU koji to zabranjuju. U hrvatskom Ministarstvu poljoprivrede kažu da je u nas sve pod kontrolom i da je za svaki dopušteni medicinsko-veterinarski lijek koji se koristi na farmama propisano vrijeme karencije, odnosno vrijeme koje mora proći da bi se proizvodi dobiveni od liječenih životinja, jaja, mlijeko, meso..., mogli sigurno upotrebljavati.

- Bilo bi neozbiljno reći da u hrvatskom peradarstvu nema upotrebe veterinarsko-medicinskih proizvoda. No naša peradarska industrija bitno je manje izložena jer imamo jako stroge propise i nadzor vezan za preventivno djelovanje – kazao je Andrej Alilović, izvršni direktor Valipileta.

– Antibiotike koristimo samo u slučaju bolesti te terapiramo po preporuci proizvođača i strogo se pazi na koncentraciju, vrijeme davanja i vrijeme karence – objašnjava Alilović. Dodaje kako se bakterijske infekcije (salmonelozne infekcije), a posebno zoonoze, kod njih ne liječe jer je liječenje u nas zabranjeno, a zbrinjavanje takvih životinja te njihovih proizvoda propisano.

Slično su rekli i u Vindiji. I oni, tvrde, u cilju zaštite potrošača kvalitetu proizvoda temelje na visokoj higijeni, biozaštiti i preventivi u proizvodnji bez antibiotika.

“Zdravlje peradi svakodnevno nadzire tim stručnjaka u veterinarskoj službi, a u uzgojnim su farmama instalirane najsuvremenije tehnološke linije koje preventivno omogućuju zdrav uzgoj peradi. Laboratorijski nadzor kontrole antibiotika u mesu provodi se u registriranim laboratorijima, čime se dokazuje sukladnost kvalitete pilećeg i purećeg mesa bez antibiotika prema europskoj legislativi”, poručili su iz Vindije.