TUŽNA STATISTIKA

Anketa o dohotku: Kako građani spajaju kraj s krajem?

Foto: Getty Images
Anketa o dohotku: Kako građani spajaju kraj s krajem?
03.01.2020.
u 16:43
Lako kraj s krajem spaja 3,3 posto kućanstava, a "uglavnom lako" njih 12,9 posto. Samo 4,8 posto osoba živi u kućanstvima kojima ukupni troškovi stanovanja nisu financijsko opterećenje.
Pogledaj originalni članak

Nešto više od polovice članova kućanstava u Hrvatskoj ne može si priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće za cijelu obitelj, 52,9 posto ih moli ili drži fige da im se ne dogodi neki neplanirani financijski izdatak jer ga neće moći platiti, a gotovo osam posto ne može si priuštiti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima.

Rezultati su to ankete o dohotku stanovništva koju je Državni zavod za statistiku proveo za 2018. godinu, a detalje objavio prije par dana. Izračunato je da 17,5 posto ljudi živi u kućanstvima koja su u posljednjih godinu dana kasnila s plaćanjem računa za režije zbog financijskih poteškoća. Na pitanje kako spajaju kraj s krajem, 14,1 posto odgovorilo ih je "vrlo teško", a 28,6 posto "teško". No, broj kućanstva kojima je "vrlo teško" pada četvrtu godinu za redom. U anketi za 2015. godinu takvih je, naime, bilo 22,7 posto. Za šest posto povećan je istovremeno broj onih koji su na to pitanje odgovorili: "s manjim poteškoćama".

Lako kraj s krajem spaja 3,3 posto kućanstava, a "uglavnom lako" njih 12,9 posto. Samo 4,8 posto osoba živi u kućanstvima kojima ukupni troškovi stanovanja nisu financijsko opterećenje, dok je onih kojima to jesu 49,6 posto. Četiri godine prije, takvih je bilo čak 62 posto, a onih koji si ne mogu platiti tjedna dana godišnjeg odmora 2015. bilo je čak 65,8 posto, dakle gotovo 15 posto više. Broj građana koji kasne s otplatom obveza, od režija do kredita, pao je s 29,9 na 18,6 posto.

Stopa rizika od siromaštva za 2018. iznosi 19,3 posto (u statističkoj regiji Jadranska Hrvatska je manja nego u Kontinentalnoj Hrvatskoj), dok je 2015. iznosila ravnih 20 posto. U riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti 2018. je živjelo 24,8 posto stanovništva, a četiri godine prije 29,1 posto. Najvišu stopu rizika od siromaštva imali su 2018. godine Rumunjska (23,5), Letonija (23,3), Litva (22,9), Bugarska (22), Estonija (21,9), Španjolska (21,5) i Italija (20,3), dok su najniže zabilježene u Češkoj (9,6), Finskoj (12), Danskoj (12,7), Mađarskoj (12,8), Sloveniji (13,3) i Nizozemskoj (13,4). Najviše osoba u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti zabilježeno je u Bugarskoj (32,8), Rumunjskoj (32,5) i Grčkoj (31,8), a najmanje u Češkoj (12,2), Sloveniji (16,2) i Finskoj (16,5).

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 6

KO
Kokoiduhovi
17:23 03.01.2020.

Fala Bogu kaj pita netko. Katastrofa, preživljavamo samo zato kaj nejdemo na advent, na snježnu kraljicu, na silne rasprodaje, ne furamo stylish stvari, androide, i-phone...tak, normalni smo ljudi

Avatar ZLO
ZLO
17:02 03.01.2020.

Nema komentara? Pa da, dosadne teme... Adzeov glasački korpus nema tih problema (dobre penzije) pa i ne čitaju ove gluposti ... Ima važnih stvari, recimo nogomet.

LA
larala
22:36 03.01.2020.

ovo su podaci iz 2018, sada je 2020, sve cijene su unazad par mjeseci drastično skočile, najavljena su nova poskupljenje tako da je ova tužna statistika u zbilji još tužnija a, političari nam pokušavaju isprati mozak i uvjeriti nas kako se u hr. super živi