Andrej Plenković:

EU više neće biti ista nakon izlaska VB. Referendum je bila neoprostiva politička pogreška Davida Camerona

Foto: Patrik Macek/PIXSELL
andrej plenković
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
andrej plenković
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
andrej plenković
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
andrej plenković
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
andrej plenković
18.01.2017.
u 12:33
Predsjednik Vlade Andrej Plenković danas u Saboru zastupnicima podnosi izvješće o održanim sastancima Europskog vijeća tijekom 2016.
Pogledaj originalni članak

Predsjednik Vlade Andrej Plenković danas u Saboru zastupnicima podnosi izvješće o održanim sastancima Europskog vijeća tijekom 2016. koja je, naglasio je, bila izrazito posebna i neuobičajena godina za Europsku uniju, ali i globalna kretanja.

– Doživjeli smo scenarij da su predsjednici Vlada dviju članica od preko 60 milijuna ljudi podnijeli ostavke nakon izgubljenih referenduma. To se još u Europi nije dogodilo. Referendum o ostanku ili odlasku Ujedinjene Kraljevine iz EU na birališta je izvukao 70% birača, 48 ih je bilo za, 52 ih je bilo protiv. Nekoliko mjeseci kasnije u Italiji na inicijativu bivšeg predsjednika Vlade Renzija održan je referendum o ustavnim promjenama, referendum koji je vezao političku sudbinu predsjednika Vlade s rezultatom referenduma na koji je izašlo čak 68% Talijana, 40 ih podržalo posto reformu a čak je 60 bilo protiv. To Europa još nije doživjela – prisjetio se Plenković te ustvrdio kako je upravo zbog svega toga izuzetno važno kako ćemo voditi europsku politiku, a posebice kako ćemo pozicionirati Hrvatsku, posebno nakon pobjede predsjednika Trumpa na predsjedničkim izborima u SAD-u i novim globalnim okolnostima, ali i asertivnijom politikom Rusije na svim teatrima globalnih zbivanja u ovom trenutku.

Na posljednjem sastanku Europskog vijeća koji je održan u prosincu glavne teme su, dodaje, bile migracije, sigurnost, ekonomski i socijalni razvoj, pitanje mladih i pitanja vanjskih odnosa odnosno vanjske politike EU.

– Kada je riječ o migracijama Hrvatska smatra i to sam jasno ponovio da je strateški ujednačen odgovor država članica utemeljen na solidarnosti optimalan pristup upravljanju migracijskim pritiscima. Na solidarnost gledamo kao vrijednost koja je u podlozi europskoga projekta, a stajališta država članica o podjeli tereta i odgovornosti, tj. prihvaćanju određenog broja tražitelja azila je po mom uvjerenju, a i po uvjerenju Hrvatske podjela koja treba biti pravedna, ravnopravna i proporcionalna. Hrvatska se u proteklom razdoblju obvezala na prihvat 1600 ljudi, a do sada je po tom sustavu relocirano samo 19 i to iz Italije. 2015. je u Hrvatskoj međunarodnu zaštitu zatražilo 211 osoba od čega je odobren 41 zahtjev, a u 2016. taj trend je povećan na 2231 zahtjev, a odobreno je 99 – kaže Plenković te dodaje kako je prioritet Hrvatske da tzv. istočno mediteranska ili balkanska ruta ostane zatvorena. Politika EU, tvrdi, treba biti usmjerena na cjelovito korištenje svih instrumenata koji će prave uzroke i rizike migracija nastojati riješiti u onim zemljama gdje one nastaju, gdje postoji nestabilnost, siromaštvo, sukobi, ratovi i sve ono što potiče brojne ljude u ugrozi za vlastiti život da krenu u neizvjesnost prema članicama EU.

Naglašava i kako Hrvatska podržava provedbu svih mjera i aktivnosti u sprječavanju korištenja financijskog sustava za pranje novca u svrhu financiranja terorizma.

– Podržali smo i namjeru Europske komisije da produži provedu garancije za mlade i njeno financiranje kroz inicijativu za zapošljavanje mladih. Vi znate da je u prve proračunske tri godine ove financijske perspektive stavljen akcent na projekte za mlade jer je to pitanje nezaposlenosti mladih prepoznato u brojnim članicama, a Hrvatska se tu ubraja među tri do četiri države članice gdje je taj problem izrazito vidljiv i možemo reći akutan. Provedba garancije u Hrvatskoj je do sada ubrzala proces razvoja relevantnih politika, te pozdravljamo njenu kontinuiranu ulogu u borbi protiv nezaposlenosti mladih s fokusom na što uspješniju provedbu u predstojećem razdoblju. To je jedna od vrlo jasnih i prihvaćenih zadaća koju sam dao ministru Ćoriću koji ima zadaću da sva sredstva koja su nam na raspolaganju iz ove garancije dodatno ojača nacionalnim sredstvima – nastavio je Plenković.

Osvrnuo se i na izlazak Ujedinjene Kraljevine iz EU, koja nakon toga više nikada neće biti ista.

– Ja sam to rekao i ranije javno, a ponovit ću i sada mislim da je to bila krupna neoprostiva politička pogreška Davida Camerona uopće ići na takva referendum koji nije bio niti potreban i on puno govori o referendum kao institutu jer je to umjesto jedne "win" situacije po meni samo za njega unutar odnosa snaga konzervativne stranke postala gubitnička situacija i za njega osobno to je već sasvim jasno, sasvim sigurno za Ujedinjenu Kraljevinu, a reperkusije za europski projekt ćemo tek svi skupa vidjeti a na globalna financijska tržišta kada se cijela ta priča završi – tvrdi Plenković.

SDP-ov Domagoj Hajduković želio je znati je li istina da su HDZ-ovi europarlamentarci, zajedno s ostalim zastupnicima iz grupacije Europske pučke stranke, podnijeli niz amandmana na izvješće o europskom stupu socijalnih prava.

– Radi se o standardizaciji, odnosno pokušaju standardizacije osnovnih socijalnih i radnih prava u EU. Ono što me brine gospodine Plenkoviću je da su zastupnici Europske pučke stranke uključujući tu i našu kolegicu Šujicu podnijeli niz amandmana na ovo izvješće koje je prošlo na resornom odboru, a tim amandmanima zapravo se protive obaveza uvođenja i definiranja minimalne plaće za dostojanstven život i reguliranju prava na rodiljni i roditeljski dopust, te se promoviraju izrabljivački koncepti poput ugovora s nula sati fleksibilnog radnog vremena i sve ostalo što ide na ruku prije svega poslodavcu, a ne radniku. Molim vas uvjerite me da sam krivo čuo da će predstavnici HDZ-a glasati za ovaj amandman odnosno protiv izvješća – zanimalo je Hajdukovića.

Plenković uzvratio je kako nije vidio to izvješće pa će provjeriti s Dubravkom Šuicom.

– To nije riječ o zakonskom aktu, a amandmani koje su podnijeli predstavnici Europske pučke stranke sigurno su koordinirani i nikada neće ići protiv prava radnika na štetu socijalnog statusa državljana EU i kada detaljno proučim ovo što vi govorite ja ću vam odgovoriti na to, a u ovom trenutku to ovdje sada pred sobom nemam taj dokument – rekao je Plenković.

SDP-ovog Gordana Marasa zanimalo je li točno da je premijer zagovornik što bržeg ulaska Hrvatske u eurozonu.

– Mislim da nije dobro za RH u ovom trenutku zbog niz razloga, nemam vremena to obrazlagati, ali svih onih rizika koje zajednička Monetarna unija i zajednička valuta donosi za jednu malu zemlju koja još nije pripremljena za ulazak, koja treba još neko vrijeme i koja mora raditi na sebi na način da bude spremna i sa jedne strane jednog dijela suverenosti koje nam također u ovom trenutku treba, a to je naša nacionalna valuta – primijetio je Maras.
Plenković ga je podsjetio da je riječ o obvezi koju smo preuzeli i ratificirali u Hrvatskom saboru.

– Da biste pristupili eurozoni potrebno je da prihvatite i ispunite određene kriterije. Ja smatram da vrijeme koje je pred nama moramo iskoristiti da bi se približili ispunjavanju kriterija. I na tom tragu ćemo ići i prema smanjivanju javnoga duga i prema svim aspektima koji bi nas doveli u poziciju da jednoga dana ispunimo kriterije za uvođenje eura. Od HNB-a, od njenih stručnih službi očekujem detaljne, temeljite analize u kojoj smo fazi, koji su učinci, što bi bilo da napravimo, što bi bilo dobro da hrvatska Vlada, Ministarstvo financija radi kao i cijela naša fiskalna politika kako bismo se približili ostvarivanju tog cilja. To je bila srž našega razgovora i temelj onoga na čemu ćemo surađivati u vremenu koje je pred nama. Nitko od nas ne misli da će se to dogoditi do kraja ove godine, do kraja iduće godine, ali želim da iskoristimo vrijeme do kraja mandata kojeg imamo kako bismo se konkretno približili ostvarenju cilja kojeg smo preuzeli 2011 – objasnio je Plenković.

SDP-ov Joško Klisović je pak premijera pitao je li ga predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović izvijestila o sastancima u Americi i na koji način misle zajedno s predsjednicom sudjelovati u kreiranju vanjske politike SAD-a po ovim pitanjima.

Plenković je kazao da će odgovorno pratiti kakva će biti nova politika Amerike kao glavnog globalnog aktera, koliko će predizborna retorika, tranzicijska retorika imati svoje konkretne manifestacije u politici koja će ići nakon 20. siječnja i nakon toga će pažljivo gledati kakvi su transatlantski odnosi, koja je uloga sjeverno atlantskog saveza, kakvi su odnosi EU i NATO-a, kakvi su odnosi EU i SAD-a i kakva je pozicija Hrvatske.

>> Plenković pružio podršku Barišiću i Dalić, a otkrio je i o čemu će u Davosu razgovarati sa Vučićem

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 17

Avatar 123456
123456
12:47 18.01.2017.

Ako ovaj lik tvrdi da je referendum greška onda ja tvrdim da je on neubrojiv. Jao nama - Bože pomozi!!

GO
goran2hr
13:01 18.01.2017.

Nevjerojatno! Pitati svoj narod za mišljenje i dati mu da slobodno odluči, to je neoprostiva politička pogreška ??!! Koji vazalski mentalitet. Neoprostiva politička pogreška je izabrati vlast koja služi strancima, a svojim ljudima uskraćuje pravo direktnog odlučivanja i nameće loše stvari.

Avatar zrakomlat59
zrakomlat59
13:26 18.01.2017.

Najbolje u Hrvatskoj zabraniti svaku pomisao na referendum. A što će nam, vidimo i sami da ovi uhljebi znaju sve i bez greške.