Francuska, predvođena vizijom Charlesa de Gaullea o samostalnosti u obrani, ponovno se našla u središtu rasprava o europskoj sigurnosti. Predsjednik Emmanuel Macron nedavno je potaknuo raspravu o mogućnosti proširenja francuskog nuklearnog odvraćanja na druge europske zemlje, oživljavajući de Gaulleovu ideju o Europi manje ovisnoj o Sjedinjenim Američkim Državama. Francuska, uz Ujedinjeno Kraljevstvo, jedina je nuklearna sila na europskom kontinentu. Njezin arsenal, koji broji nešto manje od 300 nuklearnih bojevih glava, u potpunosti je razvijen i kontroliran od strane Francuske, za razliku od britanskog koji se oslanja na američku tehnologiju. Ova neovisnost ključni je element francuske obrambene strategije.
Francuska nuklearna doktrina temelji se na prijetnji masivnog nuklearnog odgovora u slučaju ugrožavanja "vitalnih interesa" Francuske. Međutim, granice tih "vitalnih interesa" namjerno su ostavljene nejasnima. Ta "strateška dvosmislenost" znači da Francuska namjerno ne otkriva točno u kojim bi situacijama upotrijebila nuklearno oružje. Na primjer, nije jasno bi li napad na neku drugu europsku zemlju automatski značio i francusku nuklearnu reakciju. Ova neizvjesnost, zajedno s vjerodostojnošću, ključna je za učinkovitost nuklearnog odvraćanja.
Već 1960-ih, Charles de Gaulle je nagovijestio da bi neke europske zemlje, poput Njemačke, mogle de facto biti pod francuskim nuklearnim kišobranom. Macronova inicijativa stoga nije potpuno nova, ali je dobila na značaju u kontekstu promijenjene geopolitičke situacije. Ono što je novo, prema obrambenim analitičarima, jest da i druge europske zemlje po prvi put pokazuju interes za francuskom nuklearnom zaštitom. BBC navodi kako je američki predsjednik Donald Trump, svojim stavovima o NATO-u (Sjevernoatlantskom savezu, vojnom savezu koji uključuje SAD, Kanadu i većinu europskih zemalja) i američkoj ulozi u europskoj sigurnosti, potaknuo ovu promjenu.
"Trump je razjasnio raspravu," kaže Pierre Haroche sa Sveučilišta u Lilleu. Iako se američko nuklearno odvraćanje ne povlači, njegova vjerodostojnost više nije ista. To je otvorilo prostor za razmatranje francuskog i/ili britanskog nuklearnog kišobrana, posebno u Njemačkoj. Friedrich Merz, vjerojatni budući njemački kancelar, nedavno je izrazio spremnost na razgovore s Parizom i Londonom o ovom pitanju. Kako bi francusko ili francusko-britansko nuklearno odvraćanje moglo funkcionirati u praksi, još uvijek nije u potpunosti definirano.
Moguća rješenja su: raspoređivanje francuskih nuklearno naoružanih zrakoplova u drugim zemljama, poput Njemačke ili Poljske (odluka o aktiviranju i dalje bi bila isključivo u rukama francuskog predsjednika); patroliranje europskih granica francuskim bombarderima; razvoj aerodroma u drugim zemljama za brzo raspoređivanje francuskih bombardera u slučaju krize. Pitanje broja bojevih glava također je važno. Iako 300 francuskih bojevih glava (ili 550 u savezu s Ujedinjenim Kraljevstvom) možda nije dovoljno u usporedbi s ruskim arsenalom, treba imati na umu da je američko nuklearno odvraćanje, barem teoretski, još uvijek prisutno.
Raspravlja se i o mogućoj reformulaciji francuske nuklearne doktrine kako bi se eksplicitno navelo da "vitalni interesi" obuhvaćaju i europske saveznike. Iako neki smatraju da je postojeća strateška nejasnoća dovoljna, Haroche ističe političku važnost jasnog signala da je Francuska spremna preuzeti rizik za obranu drugih.
"Ako će SAD biti manje prisutne, europske zemlje će se morati puno više oslanjati jedna na drugu," kaže Haroche. U takvom svijetu, izgradnja povjerenja i solidarnosti ključna je za stvaranje čvrstog obrambenog fronta. Francuska inicijativa, iako još uvijek u ranoj fazi, predstavlja potencijalno značajan korak prema jačanju europske sigurnosti i neovisnosti. Ideja o francuskom nuklearnom kišobranu mogla bi značiti veću sigurnost za europske građane, ali i donijeti nove izazove.
>> VIDEO Macron nakon sastanka s Trumpom otkrio kada bi moglo nastupiti primirje između Ukrajine i Rusije
Pričate besmislice...Europa ne može bez SAD-a, nikada u povijesti se nije mogla obraniti bez američke pomoći...u Europi je desetljećima bio mir, jer ga je održavao NATO sa Amerima na čelu. Zato sada Europa mora raditi zajedno s Amerima da smijeni Zelenog u Kijevu i postavi novog normalnijeg predsjwdnika u Kijevu koji će biti za Mir. A luzeri nacisti neka i dalje drukaju sa Zelenim pa nek završe u upucani u nekom bunkeru poput Hiće..