Američka vojska u petak je izvela napade na Iran kao odgovor na ono što je američki predsjednik Donald Trump nazvao kršenjem primirja od strane Teherana, nakon što je Iran lansirao napade dronovima usmjerene na brodove u Hormuškom tjesnacu. Američko Središnje zapovjedništvo objavilo je da su njegovi zrakoplovi "pogodili iranska skladišta projektila i dronova te obalne radarske položaje". Središnje zapovjedništvo priopćilo je da je Iran u četvrtak jednosmjernim napadačkim dronom pogodio teretni brod Ever Lovely, koji plovi pod singapurskom zastavom, u tjesnacu uz obalu Omana. Plovilo je moglo nastaviti plovidbu.
"Neopravdana agresija iranskih snaga na komercijalni pomorski promet jasno je prekršila primirje", priopćilo je Središnje zapovjedništvo. Trump je ranije u petak rekao da su američke snage "oborile" tri od četiri jednosmjerna napadačka drona koja je Iran lansirao na brodove koji prolaze Hormuškim tjesnacem. Četvrti dron pogodio je Ever Lovely. "Očito je da je riječ o glupom kršenju našeg sporazuma o primirju", napisao je Trump u objavi na Truth Socialu. Kako prenosi CNBC, nedugo prije nego što je Središnje zapovjedništvo u petak objavilo odmazdne napade, Trumpa je novinarka u Bijeloj kući upitala hoće li biti posljedica za Iran zbog kršenja primirja. "Saznat ćete", odgovorio je predsjednik.
Drugdje je bilo znakova napretka, nakon što su Izrael i Libanon potpisali sporazum o okončanju borbi između Izraela i Hezbollaha, koji podupire Iran. Obje su strane sporazum predstavile kao prvi korak koji predviđa razoružanje Hezbollaha i povlačenje izraelskih vojnika iz Libanona, no nije bilo jasno kako će se njegova provedba osigurati. Hezbollah je poručio da neće surađivati.
Ukoliko Amerika ponovo prekrši sporazum, Iran će zatvoriti Hormuz kako je to i navedeno u istom, kažu Iranci. Iran je 2024. godine, pod američkim sankcijama, zaradio oko 43 milijarde dolara prihoda od nafte. Neke od tih transakcija prošle su putem kineskog sustava prekograničnih međubankarskih plaćanja (CIPS) denominiranog u juanima, koji postoji od 2015. i predstavlja alternativu SWIFT-u. Iran je većinu svoje nafte prodao Kini za juane, koje zatim koristi za kupnju kineske robe i robe iz zemalja koje su spremne trgovati u toj valuti, poput Rusije i Pakistana, piše WSJ. Kina je 2018. godine pokrenula ugovore o nafti denominirane u juanima kojima se trguje u Šangaju, a 2021. godine pokrenula je mBridge, platformu koja koristi digitalne verzije juana i drugih valuta za obavljanje prekograničnih plaćanja koja se namiruju između središnjih banaka bez prolaska novca kroz američke financijske institucije, piše WSJ. Digitalni juan čini 95 posto od 4000 prekograničnih plaćanja mBridgea. Iranska vojska osnovala je stotine fiktivnih tvrtki za suradnju s posrednicima kako bi prodavali kineskim rafinerijama i prikrili podrijetlo sirove nafte. Udio juana u globalnom financiranju trgovine utrostručio se u posljednjih pet godina na 6 posto u travnju, prema podacima SWIFT-a. Većim dijelom ove godine, on je drugi po korištenju, ispred eura i iza dolara, piše WSJ. Sustavi temeljeni na juanu "zamagljuju sposobnost američke obavještajne zajednice da vidi financijske tokove".