Olujni vjetar izazvao je ozbiljne probleme u više dijelova Hrvatske, a posebno na području Zagreba i okolice. Promet je mjestimice otežan ili potpuno obustavljen, pojedine ceste su zatvorene, a brojna vozila pretrpjela su velika oštećenja ili su u potpunosti uništena.
U takvim okolnostima mnogi se s pravom pitaju na koji način ostvariti naknadu štete nastale bez njihove krivnje. Iako među građanima često prevladava skepsa kada je riječ o odštetama, važno je naglasiti da mogućnost naplate u velikom broju slučajeva ipak postoji. Ključnu ulogu pritom imaju konkretne okolnosti događaja, kao i pitanje odgovornosti za održavanje stabla ili površine na kojoj je vozilo bilo parkirano.
Najpovoljnija situacija je ona u kojoj vozilo ima ugovoreno kasko osiguranje. U slučaju punog kaska, šteta se u pravilu može naplatiti bez većih poteškoća. Kod djelomičnog kaska situacija je nešto složenija jer isplata ovisi o opsegu pokrića, odnosno o tome uključuje li polica i štete uzrokovane nevremenom, poput oluje koja je srušila stablo. Kod štete na vozilu uzrokovane padom stabla ili drugih predmeta, presudno je reagirati odmah nakon događaja. Preporučuje se fotografirati oštećenja i mjesto nesreće, pozvati policiju te zatražiti službeni zapisnik. Dodatno može pomoći i očitovanje vatrogasaca ili komunalnog redarstva, a korisne su i izjave svjedoka ako ih ima, javlja Dnevnik hr.
U slučajevima kada vozilo nije kasko osigurano, i dalje postoji mogućnost naknade štete, ali je tada ključno utvrditi vlasništvo nad stablom. Ako se ono nalazilo na javnoj površini u vlasništvu grada ili općine i nije bilo adekvatno održavano, odgovornost može snositi nadležna institucija. To posebno vrijedi ako je stablo bilo trulo, nagnuto ili je već ranije prijavljeno kao opasno.
Ako je, pak, stablo raslo na privatnom zemljištu, odgovornost može biti na vlasniku parcele, ali samo u slučaju da je bio svjestan opasnosti i nije reagirao. Kod šteta uzrokovanih ekstremnim vremenskim prilikama, poput orkanskog vjetra, situacije se često tretiraju kao 'viša sila', pa odšteta nije uvijek zajamčena, osim ako se može dokazati da je opasnost postojala i prije nevremena. Slična pravila vrijede i kod oštećenja izazvanih padom crijepa, dijelova fasade ili drugih predmeta. Ipak, u tim je slučajevima često teže utvrditi njihov izvor i odgovornost za nastalu štetu.
"Ako se stablo nalazilo na javnoj površini u vlasništvu grada ili općine i nije bilo adekvatno održavano..." - presudna kvaka je u pojmu "adekvatno održavano". sudsko dokazivanje tog pojma je sizifov posao