Kupci su i dalje cjenovno osjetljivi. Kupnju planiraju promišljeno, tražeći najbolji omjer cijene i kvalitete, a na njihove odluke sve veći utjecaj imaju digitalni alati, koji im nude informacije i usporedbu ponuda, posebno kad je riječ o kupnji u trgovačkim centrima koji i dalje imaju važnu ulogu u kupovnim navikama hrvatskih građana, pokazalo je istraživanje HGK predstavljeno na jučerašnjoj 6. konferenciji o trgovini "Gdje i kako kupujemo".
Direktorica Sektora za trgovinu HGK Maja Bogović ističe da trgovina prolazi kroz razdoblje ubrzanih promjena, od digitalne transformacije i sve izraženijih zahtjeva održivosti do promjena u ponašanju i očekivanjima potrošača. Akcije i popusti najvažniji su kriterij pri odabiru trgovačkog centra, s prosječnom ocjenom važnosti od 4,48 na ljestvici od 1 do 5, pri čemu su ženama još važniji nego muškarcima. Trgovačke centre 27% ispitanika posjećuje nekoliko puta mjesečno, 25 jednom mjesečno, a jednako toliko jednom tjedno ili češće. Najčešće kupuju odjeću i obuću (67%) i proizvode široke potrošnje (60%). U posljednja tri mjeseca 67% ispitanika kupovalo je na internetu, među kojima je najviše građana mlađe dobi, a najmanje umirovljenika, članova manjih kućanstava te kućanstvima s najnižim prihodima, do 800 eura. Jača trend održive potrošnje pa je gotovo svaki šesti građanin u posljednja tri mjeseca kupovao putem platforme za prodaju i razmjenu rabljene robe, najčešće proizvode manje vrijednosti.
Govoreći o aktualnoj situaciji i izazovima u sektoru, Zoran Mitreski, predsjednik Uprave Konzuma i predsjednik Udruženja trgovine HGK, kazao je kako trgovina već više od četiri godine posluje uz izvanredne mjere ograničavanja cijena, uvedene u bitno drukčijim gospodarskim okolnostima. "Vrijeme je za preispitivanje dosadašnjeg pristupa, pogotovo jer danas cijene hrane više ne pridonose inflaciji. Sektor je spreman s Vladom dogovoriti postupan i odgovoran izlazak iz ograničenja, vodeći računa o interesima potrošača i stabilnosti tržišta. Izvanredne mjere ne mogu biti trajna zamjena za tržišno natjecanje koje dugoročno najbolje štiti interese potrošača" poručio je Mitreski. Analiza DZS-a govori kako je 2024. u RH bilo 21.298 prodavaonica s gotovo 4,8 milijuna kvadrata prodajne površine, s oko 124 tisuće zaposlenih te godišnjim prometom od 28,6 milijardi eura s PDV-om. Na jednu prodavaonicu u prosjeku dolazi 181,5 stanovnika, a četiri od 10 prodavaonica nalazi se u Jadranskoj Hrvatskoj, koja ih ujedno ima najviše u odnosu na broj stanovnika.