Osamdesetak znanstvenika, umjetnika i pedagoga, među kojima je i više od trideset akademika, uputilo je jučer predsjedniku Sabora Zlatku Tomčiću i predsjedniku Vlade Ivici Račanu pismo i peticiju kojima traže da Hrvatska zadrži svoj sadašnji model osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja koji bi se i dalje temeljio na formuli četiri plus četiri plus četiri. Drugim riječima, potpisnici peticije od Sabora i Vlade traže da se odustane od reforme koju je pripremilo Ministarstvo prosvjete i športa na čelu s ministrom Vladimirom Strugarom.
U obrazloženju njihova zahtjeva ističe se da energiju i novac ne treba rasipati na promjenu sustava jer se time neće postići željeni učinci, već u postojećem sustavu novčane i kadrovske potencijale usmjeriti prema nastavniku. Njima treba povećati plaće, poboljšati društveni status, omogućiti im kontinuirano stručno usavršavanje i stimulirati mlade talentirane ljude da se odluče za nastavničko zvanje. Inzistira se i na podizanju kvalitete nastave "s postpunim uvođenjem principa obrazovanja za 21. stoljeće uz angažiranje širokog kruga vlastitih vrhunskih stručnjaka sa sveučilišta, instituta, škola i privrede na poboljšanju kurikuluma". Akademici, znanstvenici i umjetnici drže da bi prelazak sa sadašnjeg osmogodišnjeg na devetogodišnje obrazovanje po švedskom modelu mogao dovesti do pada kvalitete.
- Ako su Slovenija i Srbija zbog nekih svojih razloga napustile dokazano uspješan austro-mađarski školski sustav, to nije razlog da isto učinimo i mi, i to bez dublje stručne i znanstvene rasprave - upozoravaju akademici naglašavajući da u toj raspravi mora sudjelovati HAZU i Zagrebačko sveučilište, koje prema američkim bazama podataka daje 50 posto ukupne svjetski priznate znanstvene produktivnosti u Hrvatskoj. Stoga Sabor i Vladu mole da u razmatranje uzmu i njihov prijedlog.
Jedan od potpisnika, akademik Davorin Rudolf, kaže da ima ogromno povjerenje u akademika Vladimira Paara, inicijatora potpisivanja peticije, koji je procijenio da reforma koju je pripremilo Ministarstvo nije dobra. On ističe da je u pravilu protiv velikih reformi koje, kako je pokazalo vrijeme, ne donose ništa dobro.
- Tražimo kvalitetno obrazovanje jer ovo što nam nudi Ministarstvo to nije. Švedski model nije dobar za nas. Uostalom od tog modela obrazovanja ubrzo nakon uvođenja, odustala je i Mađarska. Ne smije biti rane izbornosti, ne smijemo produljivati pučko obrazovanje. Moramo poboljšati kvalitetu škole, a ne pristajati na zajedničke interese vlasti i MMF-a da se napravi jeftino, nezahtjevno i loše školstvo - objašnjava bivši doministar prosvjete i športa i potpisnik peticije Miroslav Dorešić.
Irena Kustura