U novoj Rezoluciji UN-a, za koju su glasale 123 države, trgovina robljem osuđuje se kao "najteži zločin protiv čovječnosti" i traži se hitan povrat kulturnih dobara i umjetničkih predmeta u zemlje porijekla. Protiv su bile samo Sjedinjene Države, Izrael i Argentina, dok su 52 zemlje bile suzdržane, među njima i Hrvatska te ostale članice Europske unije i Velika Britanija. Rezolucija je donijeta na sam Međunarodni dan sjećanja na žrtve ropstva i transatlantske trgovine robljem. No, ključno je pitanje – tko će to platiti? Donošenje Rezolucije inicirala je Gana, čiji je predsjednik John Dramani Mahama govorio u ime 54-člane Afričke skupine, najvećeg regionalnog bloka u UN-u. Generacije robova bile su prisiljene na teški rad bez ikakvih prava, a posljedice ropstva odjekuju i danas, uključujući rasizam i diskriminaciju.
Trgovina porobljenim Afrikancima i rasno motivirano porobljavanje Afrikanaca najteži je zločin protiv čovječanstva zbog opsega, trajanja, sistemske prirode, brutalnosti i trajnih posljedica, navodi se u Rezoluciji u kojoj nema nekog konkretnog iznosa odštete koju bi trebalo isplatiti. Rezolucija Opće skupštine, za razliku od Rezolucije Vijeća sigurnosti, nije obvezujuća. Može se gledati samo kao moralna preporuka koju, poznato je već, SAD sigurno neće prihvatiti. Predstavnik SAD-a Dan Negrea rekao je da ne priznaje zakonsko pravo na odštetu za povijesne nepravde koje nisu bile nezakonite prema međunarodnom pravu u vrijeme kada su se dogodile.
Između 12 i 15 milijuna Afrikanaca od 1500. do 1800. godine zarobljeno je i odvedeno u Ameriku. Oko dva milijuna ljudi preminulo je na brodovima. Države članice UN-a pozvane su da razmotre ispriku za trgovinu robljem i pridonesu fondu za reparacije. No, i Ujedinjeno Kraljevstvo, kao i SAD, smatra da današnje institucije ne mogu biti odgovorne za prošle nepravde. Ministar vanjskih poslova Gane Samuel Okudzeto Ablakwa za BBC je rekao da afričke zemlje traže odštetu. – Afrički čelnici ne traže novac za sebe. Želimo pravdu za žrtve i podršku uzrocima, obrazovne i zakladne fondove, fondove za osposobljavanje – poručio je. Reparacija je bila glavna tema Afričke unije u 2025. godini.
– Mnoge generacije i dalje pate od isključenosti, rasizma zbog transatlantske trgovine robljem koja je milijune ostavila odvojenima od kontinenta i osiromašenima – rekao je Ablakwa. Kad su afričke zemlje stekle neovisnost, naslijedile su sustav izgrađen da služi drugima, a ne njima, upozorio je još lani glavni tajnik UN-a Antonio Guterres i naglasio važnost restrukturiranja dužničkih sustava koji guše gospodarstva tih zemalja.
Neke troše više na otplatu dugova nego na zdravstvo, obrazovanje i infrastrukturu zajedno. Pozvao je i na masovna ulaganja u infrastrukturu čiste energije u Africi koja je pogođena klimatskim promjenama. Znale su se u medijima objavljivati razne brojke, od 1,4 pa do 17,1 bilijuna dolara samo za SAD.
Sudac Patrick Robinson, koji je predsjedao suđenju Slobodanu Miloševiću, prije dvije godine spomenuo je da bi Velika Britanija trebala vjerojatno izdvojiti više od 24 bilijuna dolara odštete za svoju povijesnu ulogu u ropstvu u 14 zemalja. U jednom se izvješću navodi da bi države koje su držale robove trebale platiti oko 108 bilijuna dolara. Ta se procjena temelji na štetama uzrokovanih ropstvom, ali i bogatstvu koje su akumulirale.
Neka račun ispostave Arapima koji su afrikance prodavali europljanima. Europljani su tek druga ruka. A i mi bi trebali zatražiti odštetu za ljude koje su turci porobili i odveli.