Snažna europska naklonost Crnoj Gori i većinska opredijeljenost crnogorskih građana za Europu povoljni su elementi, opasnosti pak leže u etnofederalizaciji, nezdravim medijskim utjecajima i rulet-ekonomskoj politici te nekim dojučerašnjim podružnicama Vučić-Brnabić režima u Crnoj Gori koje nisu nestale zajedno s režimom, nego naprotiv – u vlasti su Crne Gore i snažnije no ikad U Zagrebu je održan razgovor Crna Gora na prijelomnici: O crnogorskome, europskome i onome ispod površine, koji je okupio hrvatske dužnosnike i diplomate, crnogorske diplomate, američke, britanske i diplomate država-članica EU, novinare i medijske djelatnike, članove crnogorske zajednice u Hrvatskoj, članove zajednice bokeljskih Hrvata i prijatelje Crne Gore i Hrvatske. Domaćin i organizator, politolog i konzultant Aleksandar Musić, istaknuo je kako je u ovako delikatnom trenutku u vremenu u pogledu odnosa dvaju država osjetio dužnost okupiti relevantne dionike i iskreno raspravljati o gorućim pitanjima. U svom uvodnom izlaganju Musić je jasno dao do znanja da iznosi svoju osobnu procjenu, mapirao povoljne i nepovoljne elemente u Crnoj Gori te razloge zašto 2027. smatra prijelomnom godinom za Crnu Goru.
"Crna Gora i Hrvatska za mene su bratske države. Crna Gora se pristupanjem Europskoj uniji vraća Europi, vraća se – kući. Crnogorski građani nemaju nikakve dvojbe da im je mjesto u Europi. Istovremeno, nažalost, dijelovi vladajuće strukture u Crnoj Gori nerijetko koriste poklonjenu europsku naklonost i europski štit da bi tolerirali (a neki čak i provodili) protueuropske politike u samoj državi – etnofederalizaciju, nezdravi medijski utjecaj, ruletekonomiju. Europsko se, to mora svima biti jasno, ne smije koristiti za unutarnju legalizaciju duboko protueuropskog. 2027. donosi velike odgovore za budućnost Crne Gore – hoće li se riješiti otvorena pitanja s Hrvatskom te tako osjetno približiti željenom cilju ulaska u članstvu 2028., hoće li rezultati izbora diljem EU ubrzati, usporiti li zaustaviti crnogorski europski put, hoće li se nakon crnogorskih izbora 2027. zaustaviti ili metastazirati procesi etnofederalizacije i rulet-ekonomije i dočekuje li Crna Gora sljedeća desetljeća kao slobodna europska država ili unutarnjim okovima ugušena labava plemenska zajednica. Da sumiram - na kraju dana sve će se svesti na izbor: Crna Gora i Europa ili Pavle Đurišić i Ratko Mladić, zdrava budućnost ili okovi prošlosti", istaknuo je Musić.
Na pitanje je li vladajuća struktura u Crnoj Gori izgubila 3 godine otežući od kraja 2023. s rješavanjem otvorenih pitanja, posebna savjetnica ministra vanjskih i europskih poslova Vanda Babić Galić odgovorila je: "Crnoj Gori su neki izgubili ne 3, nego 33 godine pogrešnim politikama. Za Hrvatsku je to bilo vrijeme strpljenja, a za CG vrijeme izgubljenih prilika. Pokušaj zaobilaženja Hrvatske u pristupanju Europskoj uniji nije uspio i neće uspjeti. Rješavanje vrijednosnih pitanja s Hrvatskom preduvjet je za crnogorski ulazak u EU, no i nešto što bi bilo ljekovito za Crnu Goru, jasno je civilizacijsko svrstavajući u Europu. Odbacujem insinuacije o tome da netko nekoga blokira – naši timovi na terenu danonoćno rade pomažući i olakšavajući crnogorskoj strani u svim potrebnim elementima pristupnog procesa. Hrvatska je Crnoj Gori prijatelj i saveznik. Ne treba zaboraviti da smo svim snagama lobirali za ulazak Crnu Gore u NATO i to je realizirano. Na Crnoj Gori sada je smognuti snage, dovršiti ovaj europski proces i odmaknuti se od onih politika koje su je sramotile i unesrećile u nedavnoj povijesti. Jasno mi je da neki u vladajućoj strukturi Hrvatsku napadaju zbog svoje četničkih poriva, a neki poput Jakova Milatovića takvim pokušajima u očaju love pokoji politički bod, no - uzalud."
Na pitanje o tome što su to danas europske, desnocentrističke, demokršćanske vrijednosti u kontekstu Crne Gore, Karlo Ressler, voditelj HDZ-EPP delegacije u Europskom parlamentu rekao je: "Europa je civilizacija i zajednica vrijednosti, a pristupiti Europi znači shvatiti, prihvatiti i živjeti prema određenim pravilima. Sloboda pojedinca, vladavina prava, kršćanska baština, kolektivna obrana našeg kontinenta, poštovanje sudskih presuda i osuda pravomoćno osuđenih ratnih zločinaca i zla – nešto je o čemu se ne raspravlja. S takvim stvarima nema kompromisa. To ne vrijedi samo za javne telegrame sućuti obiteljima ratnih zločinaca, nego i za prešućivanje te relativizaciju istih. To je stvar osnovne civilizacijske higijene. U crnogorskom je interesu raščistiti do kraja s ovakvim stvarima, a Hrvatska će uvijek biti tu kao saveznik europskoj Crnoj Gori i svim njezinim građanima."
Daliborka Uljarević, direktorica Centra za građansko obrazovanje (Crna Gora) istaknula je: "Crna Gora ima povijesnu šansu postati prvom sljedećom članicom EU, ali riskiramo europski put svesti na utrku s rokovima, umjesto na istinsku demokratizaciju društva. Pregovaračka poglavlja zatvaraju se ubrzano, dok se politički obrasci ne mijenjaju. Paradoks je da se europski uspjeh nerijetko pokušava ostvariti neeuropskim metodama. Zato 2027. treba biti testom sazrijevanja društva i vrijednosnog utjecaja procesa europskih integracija. U toj jednadžbi odnosi s Hrvatskom imaju posebnu težinu. Hrvatska ima legitimno pravo inzistirati na rješavanju otvorenih pitanja, posebno ratnih zločina i prava žrtava, ali i odgovornost biti konstruktivan europski partner. Crnogorske vlasti moraju pokazati više odgovornosti, a hrvatska strana razumijevanje za složenost pojedinih sporova. Usprkos blizini, naša društva se nedovoljno poznaju i često robuju predrasudama. Zato su obrazovanje, kulturna razmjena, povoljniji uvjeti studiranja i investicije važni za dugoročno povjerenje. Ne smijemo ostati zarobljenici prošlosti, već odgovorno rješavati sporove i povezivati građanske i proeuropske aktere radi zajedničke budućnosti."
O nezdravom stanju medijske scene i pritisku medijskog kapitala koji se dovodi u vezu s nedavno palim režimom u susjednoj državi, glavni i odgovorni urednik Nezavisnog dnevnika "Vijesti" Mihailo Jovović (Crna Gora) navodi: "Crna Gora bi u EU mogla ući oslobođena Vijesti - svojih najutjecajnijih i najkredibilnijih novina, portala i televizije. Alpac Capital pokušava ih, u Vučićevom interesu, a možda i u interesu nekoga iz crnogorskog vrha, od kritičara moćnika pretvoriti u "neutralne" megafone vlasti. Recept već isproban u Beogradu. Ako su novci samo Vučićevi, lažnu europsku medijsku aureolu za diktatore ovdje čeka sudar s propisima, a ni naručitelju, čini se, ovih dana nije najbolje. Ako je novčanik i s Bliskog istoka, uz poslove u Srbiji, planove u Crnoj Gori i prijatelje u njenom vrhu, možda ćemo morati napraviti 'ljepše i starije' Vijesti - da bi europsku idilu imao tko pokvariti", ironično je zaključio Jovović.
Ako može Grčka i Bugarska blokirati Makedoniju može i Hrvatska Crnu Goru. Što su oni mislili budalom radit Hrvatsku kao ta pitanja će mo riješit kad uđe Crna Gora u EU to vam znači nikad. Ovo je prilika da Hrvatska riješi sad sva pitanja sa Crnom Gorom inače zaboravite sve to ako Crna Gora uđe u EU bez toga.