Znanstvenici su putem globalne mreže detektora LIGO-Virgo došli do još saznanja povezanih s gravitacijskim valovima. Spajanje dviju neutronskih zvijezda proizvelo je nakon gravitacijskih valova i svjetlost u obliku gama-zraka iz istog izvora ali i izboj metala težih od željeza, poput zlata ili platine.
Događaj koji nije prehrabro protumačiti i kao početak nove ere u promatranju svemira donio je i sasvim nova saznanja o čemu smo pitali našeg znanstvenika dr. sc. Damira Buškulića koji je i sam sudjelovao u novom otkriću.
- Da, mi (LIGO i Virgo) smo snimili gravitacijske valove od jednog srastanja neutronskih zvijezda. Znali smo da je barem jedna u paru bila neutronska zvijezda, a ne crna rupa zbog oblika vala koji su očigledno prouzrokovala laganija tijela. Pri supernovi, eksploziji zvijezde na kraju njezinog života, stvori se neutronska zvijezda ako poslije eksplozije ostanu od jedne do tri solarne mase, to jest mase našeg Sunca. Ako ostane više mase, tada se sva ona srasta u jednu crnu rupu. Dakle, pošto nam je signal pokazao da su tijela od otprilike 1,5 do dvije solarne mase, jednostavno je zaključiti da su to vjerojatno neutronske zvijezde - kaže naš znanstvenik dr. sc. Damir Buškulić s francuskog Université Savoie Mont Blanc koji je sudjelovao i u Nobelovom nagradom nagrađenoj detekciji gravitacijskih valova.
- Dvije sekunde nakon gravitacijskog signala stigao je i signal satelitu Fermi koji je opazio gama zrake s tog područja neba. Dvanaest sati poslije je američki teleskop Swope u Čileu opazio novu točku u galaksiji NGC4993 unutar polja na nebu kojeg su LIGO i Virgo odredili za gravitacijski signal. Nije bilo više sumnje da su neutronske zvijezde u pitanju. Od crnih rupa se ne očekuje nikakav elektromagnetski signal, bio on vidljiv (Swope) ili se radilo o gama zrakama (Fermi) - objašnjava dr. Buškulić dodajući kako od tih signala, i drugih zapažanja, fizičari mogu izvući jedan izuzetno veliki broj znanstvenih saznanja.
- Primjerice, naslućivalo se ali se nije znalo u potpunosti kako su stvoreni elementi teži od željeza. Kada jedna obična zvijezda eksplodira u supernovu, teško će ona stvoriti elemente teže od željeza zato što je jezgra od željeza izuzetno stabilna te je više jezgri teško spojiti da bi se stvorili teži elementi. Kod srastanja neutronskih zvijezda, ostane dovoljno materije u obliku neutrona pa se ta materija širi u svemir u obliku teških i radioaktivnih elemenata. Ta materija emitira onda specifične svjetlosne signale koji su opaženi u slučaju našeg događaja. Vjerojatno smo vidjeli proces kojim se stvaraju većina teških elemenata u svemiru! Prva detekcija otvorila nam je prozor, ova detekcija nam pokazuje koliko je prostran pogled kojeg imamo na svemir s tog prozora - završava naš znanstvenik.
da se elementi teži od željeza stvaraju u sudaru dvije neutronske zvijezde pretpostavlja se, ima tome, bar pola stoljeća. sada je prvi put snimljen taj sudar pa su iz toga zaključili da je pretpostavka o mogućem sudaru točna pa bi to posljedično potkrijepilo hipotezu o stvaranju teških lemenata.