Kineski znanstvenici možda se još muče s novim koronavirusom, ali zato su vrlo uspješni i napredni na nekim drugim znanstvenim poljima. Dokazuje to i tim znanstvenika sa sveučilišta u Nanchangu. Oni su, naime, dodali ljudske gene u uzorak svinjske kože, istodobno uklanjajući tri različita svinjska gena. Time su uspjeli stvoriti novi komad kože koji se održao 25 dana na majmunu makakiju. No ovaj eksperiment nije tek pokazivanje visoke razine znanja kineskih istraživača, već ima i svoju konkretniju svrhu.
Tako dobivena ‘koža’ mogla bi se koristiti u liječenju rana žrtava požara kojima je koža oštećena djelovanjem plamena. Lijin Zou, vodeći znanstvenik u ovom istraživanju, tvrdi kako je ta hibridna koža preživjela na majmunu makakiju 25 dana bez potrebe za bilo kakvim dodatnim tretmanom u svrhu sprečavanja da majmunov organizam odbaci kožu. To se nije dogodilo, pa je tako dobra šansa da bi se metoda mogla primijeniti i u svrhe liječenja.
Za New Scientist Lijin Zou je rekao kako očekuje da će uzorak preživjeti i dulje na ljudskom organizmu, gdje bi se u okruženju ljudskih gena mogla ujednačiti i razina imunosti. Kineski su znanstvenici dodali osam specifičnih ljudskih gena genomu svinje te uklonili tri svinjska gena koji su bili povezani s eventualnim okidačima mehanizma otpora prihvaćanja uzorka. Ta mješavina gena mogla bi biti presudan korak u konačnom zaobilaženju temeljnog izazova u dugotrajnom naporu stvaranja organa u laboratoriju.
Ljudski geni koji se inače primjenjuju na uzorcima uzetima od svinje tu su da povećaju mogućnost povezivanja s tkivom domaćina, dok bi uklanjanje određenog broja svinjskih gena moglo onemogućiti kemijske okidače koji izazivaju aktivaciju sustava imuniteta domaćina, koji onda napada i ubija transplantirano tkivo.
Kako kaže David Cooper, znanstvenik s američkog sveučilišta Alabama u Birminghamu, sljedeća velika prepreka jest uvjeriti regulatore da odobre tehnologiju u svrhu testiranja na ljudima.
– Vjerujem kako bi bilo koja svinja bila pogodna za kliničke pokuse na ljudima, no prije toga potrebno je uvjeriti regulatorna tijela – rekao je Cooper za časopis New Scientist.
Kao i u nizu dosadašnjih postignuća kada je riječ o znanstvenim istraživanjima gena, i ovaj je pomak omogućila tehnologija CRISPR-Cas9 koja je predstavljena 2012. godine. Ona omogućuje da se geni izrezuju na određenim točkama, da im se dodaje drugi, novi niz DNK, te se na kraju sve to spoji. Iako je tehnologija zapravo još u pokusnoj fazi, rezultati koji se njome postižu iznimni su pa su očekivanja i dalje vrlo visoka. Njezina je vrijednost očita, jer ovom se tehnologijom može postići ono što je do njezine pojave bilo nezamislivo, a to je mijenjati temeljnu strukturu ljudskog tijela. Sekvence DNK i enzimi koji su potrebni da se ona ugradi šalju se u tijelo koristeći bezopasan virus, a upravo to omogućuje znanstvenicima da kontroliraju kamo će DNK točno stići. Enzimi tada izrezuju dijelove DNK, praktično isključujući funkciju gena, ili zamjenjuju dijelove DNK, gdje se u nju umeću novi dijelovi kako bi se gen promijenio i postigao učinak za koji je DNK prije toga programirana.
Tehnologija se smatra kontroverznom, odnosno još nije prihvaćena jer je njome moguće editirati i gene nerođenog djeteta, primjerice, za liječenje bolesti. No to bi moglo dovesti i do pojave takozvanih ‘dizajnerskih beba’ zbog mogućnosti da se promijeni DNK samog embrija. To je i razlog zašto se tehnologija CRISPR-Cas9 još naziva eksperimentalnom, odnosno zašto još nema općeg konsenzusa oko toga da se uvede u službene medicinske metode. Također, kineska znanost već je izazivala neke velike kontroverzije, poput pojave dizajnerskih beba koje je stvorio jedan tamošnji znanstvenik. Pogotovo nakon što je dotični, nakon što je objavio rezultate svojeg istraživanja, krajem prošle godine završio u zatvoru, a osuđen je na tri godine zatvorske kazne.