VELIKE PROMJENE

Mateša dao ostavku nakon 24 godine, nasljednik Marić, Primorac, Grabar-Kitarović...?

Foto
storyeditor/2026-05-21/PXL_180526_152106100.jpg
Foto
storyeditor/2026-05-20/PXL_180526_152106116.jpg
Foto
storyeditor/2026-05-21/PXL_180526_152106121.jpg
Foto
storyeditor/2026-05-07/PXL_090925_138096365-1.jpg
21.05.2026.
u 16:58
Slijedi sjednica Vijeća s koje će se sazvati Skupština koja može biti istovremeno i izvanredna i izborna ali tek za 60 dana
Pogledaj originalni članak

Nakon karijere obilježene s puno više uspjeha nego kontroverzi, nakon 24 godine Zlatko Mateša povukao se s čela Hrvatskog olimpijskog odbora. U svojem službenom priopćenju Mateša je ostavku predstavio kao "čin moralne odgovornosti i poštovanja prema hrvatskom sportu, sportašima i hrvatskom narodu", naglasivši kako je njegov cilj da se fokus javnosti sada preusmjeri na potpuno i transparentno rasvjetljavanje svih otvorenih pitanja koja opterećuju sustav. No, za mnoge promatrače, ovaj je potez manje čin moralne odgovornosti, a više iznuđen epilog drame koja se odvijala tjednima, ako ne i mjesecima, iza zatvorenih vrata HOO-a ali i unutar stožera ekipnih sportova koji žele novo rukovodstvo.

'Ne znam od čega da se branim'

Njegov odlazak nije samo kraj jedne ere već i otvaranje Pandorine kutije iz koje sada izlaze svi problemi godinama gurani pod tepih, ostavljajući hrvatski sport na prekretnici s potpuno neizvjesnom budućnošću. Pad najdugovječnijeg sportskog dužnosnika u državi nije se dogodio preko noći; bio je to proces polagane erozije autoriteta, potkopanog aferama, gubitkom povjerenja i na koncu, otvorenim pobunama unutar vlastitih redova.

Video

Osim Mateše, ostavke su u Vijeću HOO-a podnijeli Perica Bukić, predsjednik Hrvatskog vaterpolo saveza, Nikola Rukavina, predsjednik Hrvatskog košarkaškog saveza, Tomislav Grahovac, predsjednik Hrvatskog rukometnog saveza i Valentina Bifflin, direktorica Hrvatskog odbojkaškog saveza. Zanimljivo, svi oni dolaze isključivo iz loptačkih sportova. Prvi i najsnažniji udarac stigao je od čovjeka na čelu najmoćnijeg sportskog saveza u državi. Razočaran sadržajem sjednice Vijeća, predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza Marijan Kustić podnio je neopozivu ostavku na mjesto dopredsjednika Hrvatskog olimpijskog odbora. Njegov potez bio je glasan i jasan signal da je vrijeme za drastičan rez.

Sve je kulminiralo na maratonskoj, gotovo četverosatnoj sjednici Vijeća HOO-a, koja se pokazala kao prijelomna točka. Iako se očekivalo da će glavna tema biti smjena ili ostavka glavnog tajnika Siniše Krajača, dogodio se potpuno suprotan scenarij. Predsjednik Mateša, koristeći svoj autoritet, odbio je na dnevni red uopće staviti glasanje o povjerenju svom najbližem suradniku. Umjesto toga, Vijeće je pod njegovim vodstvom donijelo zaključak kako će se s bilo kakvim kadrovskim promjenama čekati ishod istraga USKOK-a, poručivši kako neće donositi "ishitrene odluke jer bi to moglo ugroziti funkcioniranje sustava u cjelini". Bila je to kap koja je prelila čašu u očima čelnika loptačkih sportova pa je pokrenuta lavina koja je na kraju prisilila samog Matešu na ostavku premda samo dan prije, na saborskom Odboru za sport, to se nije dalo naslutiti.

Dok se institucionalna kriza produbljivala, paralelno se odvijala i osobna drama za Zlatka Matešu. U jeku unutrašnjih sukoba, Dnevnik Nove TV objavio je vijest da su on i njegova supruga Blanka pod istragom zbog sumnji u ozbiljne financijske zlouporabe. Prijave podnesene tužiteljstvu upućivale su na neovlašteno korištenje službenog automobila, isplate dnevnica i nabavu putnih karata. Ta je vijest dodatno narušila njegov kredibilitet i stvorila atmosferu na koju je Mateša reagirao s nevjericom i ogorčenjem.

– Nije mi jasno koliko daleko može ići ta priča. Ne znam o kakvim se to izvidima radi. A kaj da poduzmem?! Nitko me službeno nije zvao, nitko me ništa nije pitao. Ne znam od čega i kako da se branim – izjavio je za medije, dodajući kako je njegova supruga "na rubu živčanog sloma" zbog cijele situacije.

Njegov odlazak otvara novo, neizvjesno poglavlje. Neposredna posljedica je nužnost održavanja najprije izvanredne, a potom i izborne Skupštine što je jučer pojasnio i glavni tajnik HOO-a Siniša Krajač:

– Prvo se mora održati sjednica Vijeća HOO-a na kojoj predsjednik u ostavci ili pak netko od dopredsjednika kojeg on odredi mora sazvati izvanrednu Skupštinu koja mora prihvatiti tu ostavku. Kandidatima za novog predsjednika mora se dati 60 dana za kandidaturu nakon čega se može sazvati izborna Skupština. Dakako, odluči li se tako na Vijeću, sve se može obaviti na jednoj Skupštini, onoj koja bi bila izvanredna i izborna, ali ona ne može biti prije no što istekne 60 dana od prihvaćene ostavke predsjednika.

Upitan kao komentira Matešinu ostavku i boji li se sada za svoju poziciju, glavni tajnik je kazao:

– Ja sam iznenađen predsjednikovim potezom no to je njegova odluka. Novi predsjednik ima pravo birati svoje suradnike, dakle nove članove Vijeća, pa tako i glavnog tajnika.

Prilika za novi početak

Kao najizgledniji kandidati ističu se dva bivša ministra s iskustvom u upravljanju velikim sustavima. Zdravko Marić, bivši ministar financija, a danas predsjednik Hrvatskog teniskog saveza, slovi kao osoba koja bi mogla uvesti financijsku disciplinu i transparentnost. Drugi je Dragan Primorac, bivši ministar znanosti, obrazovanja i sporta, koji je nedavno preuzeo Hrvatski taekwondo savez i također se percipira kao kandidat sposoban provesti nužne reforme. Spominjala se i bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, no te su spekulacije trenutačno tiše. Zanimljiv je i stav vaterpolske legende Perice Bukića, koji smatra da nitko iz dosadašnjeg Vijeća HOO-a ne bi trebao biti kandidat za novi saziv, što je jasna poruka da je sportu potreban potpuni prekid s dosadašnjim praksama. Izbor novog predsjednika bit će stoga ključan trenutak koji će odrediti hoće li hrvatski sport iskoristiti ovu priliku za stvarni novi početak ili samo netko drugi želi ovladati trezorom Hrvatskog olimpijskog odbora.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.