Ovih dana društvenim mrežama proširio se jedan ulomak iz knjige Ivana Šibla "Ratni dnevnik", ratnih memoara hrvatskog političara, književnika, antifašista i partizanskog generala (1917.–1989.), ali i najvećeg predsjednika u povijesti Dinama. Šibl je bio na čelu Dinama od 1959. do 1967. godine, u razdoblju u kojem je zagrebački klub dva puta, 1963. i 1967., igrao u finalu Kupa sajamskih gradova, te ga u drugom finalnom pokušaju i osvojio.
Oba izdanja Šiblovog "Ratnog dnevnika", 1960. i 1965., nastala su za vrijeme njegovog predsjednikovanja Dinamom. U njemu autor opisuje dio svog ratnog puta, u kojemu je 1942. postao politički komesar najprije Banijskoga, a potom Kalničkoga partizanskog odreda, a spomenuti ulomak odnosi se na Šiblov doživljaj Jure Francetića, zapovjednika zloglasne ustaške Crne legije.
"Na vrhu Kalnika vijori ustaški stijeg. Lijepo se prostim okom vidi s našeg visa. Neki gledaju dalekozorom i tvrde da pod stijegom stoji Francetić, glavom, i svira gitaru. Kažu da raspoznaju pukovničke rozete. Ja ne vidim tako daleko ni dalekozorom. Još uvijek se pomalo puca. To što Francetić za vrijeme borbe svira gitaru, smatra se u neku ruku kuriozitetom, a njegovoj osobi daje pomalo misteriozno obilježje. Znate kako je: Crna legija - crna odora, crni ustaše, kaznena ekspedicija; sve misteriozno, stravično i strahopoštovanja dostojno. Kao podzemne sile pakla. I povrh svega još gitara. A nema ničeg misterioznog, sve je samo trik i blef, i to jeftin trik i blef. Stvaran je samo zločin. Užasan, zapanjujući zločin, ali zločin koji se afirmirao, koji je ozakonjen pa bi ga trebalo smatrati korisnim i pozitivnim, povijesno nužnim i opravdanim", piše među ostalim Šibl, kasnije jedna od najznačajnijih političkih u Hrvatskoj sedamdesetih godina.
Bio je predsjednik Saveza udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata SR Hrvatske (1969.–1971.). Bio je zastupnik u Saboru SR Hrvatske i Saveznoj skupštini u nekoliko mandata, a kao jedan od istaknutijih sudionika Hrvatskoga proljeća bio je uklonjen sa svih državnih i partijskih dužnosti i isključen iz javnoga političkog života nakon 1971. godine. Iz spektra ondašnjih političara Šibl je, uz Savku Dabčević-Kučar, Miku Tripala, Srećka Bijelića, Većeslava Holjevca, Peru Pirkera, Franju Tuđmana..., bio jedno od najupečatljivijih proljećarskih imena.
Ivan Šibl je i počasni predsjednik Dinama, uz Većeslava Holjevca, Marka Belinića, Franju Tuđmana, Milana Bandića i Velimira Zajeca.
Mislim da se ustaški pokret i NDH pretjerano demoniziraju. Parcijalno ga treba rehabilitirati. Uostalom, to je i Tuđman rekao u svom poznatom govoru.