U 80. godini života preminuo je Ladislav Padjen Laci, bubnjar kultnih Dubrovačkih trubadura. Vijest o njegovoj smrti na Facebooku je objavio Đelo Jusić Jr., sin pokojnog maestra Đele Jusića i autor dokumentarnog filma o Dubrovačkim trubadurima, koji je nedavno predstavljen. "Danas je naš dragi trubadur Ladislav Pađen Laci zauvijek zaspao... Dragi naš Laci, počivaj u miru Božjem i neka Te anđeli čuvaju... Bila je čast poznavati Te i jako nam je žao što nisi uspio pogledati film čijem stvaranju si dao neizmjerni doprinos i kojem si se toliko veselio... Dragi Srdjan Pađen u mislima smo s vama, čuvaj mamu... Cijeloj obitelji i prijateljima izražavamo duboku sućut", napisao je Jusić.
Fenomen Dubrovačkih trubadura započeo je u Dubrovniku pod vodstvom Đela Jusića, glavnog skladatelja, gitarista i mandolinista, koji je okupio talentirane glazbenike. Uz Jusića, izvornu i najpoznatiju postavu činili su Luciano Capurso Lući (klarinet, saksofon, vokali), Marko Brešković (bas, vokali), Slobodan Berdović Bobo (klavir, orgulje, vokali), Hamo Hajdarhodžić (vokali, gitara) te Ladislav Padjen Laci (bubnjevi, vokali). Njihova glazba nije bila tek puko nizanje nota; bila je to zvučna slika Dubrovnika, protkana mediteranskim duhom i odjecima srednjovjekovnih serenada, vješto uklopljena u suvremene pop-aranžmane. Taj jedinstveni glazbeni izričaj, često upotpunjen nastupima u renesansnim kostimima, brzo ih je vinuo u vrh popularnosti diljem tadašnje države tijekom 1960-ih i 1970-ih.
GALERIJA: RTL-ova voditeljica preminula je sa samo 25 godina, a njezina smrt tada je rastužila cijelu Hrvatsku
Korijeni Trubadura sežu čak u 1956. godinu, kada su dječaci iz 6.d razreda dubrovačke osnovne škole, među kojima su bili i budući članovi, nagovorili Đelu Jusića da im napiše pjesmu. Tako je nastala "Himna 6.d", neslužbeni početak njihova glazbenog puta. Službenim početkom djelovanja smatra se nastup na Jusićevu vjenčanju, a isprva su djelovali pod imenom "Orkestar Đele Jusića". Prema riječima Marka Breškovića, na njihovu glazbu snažno je utjecala romanska, posebice talijanska kancona i napolitanska pjesma izvođača poput Peppina Di Caprija i Renata Carosonea, a manje anglosaksonski zvuk koji je dominirao drugim dijelovima Jugoslavije. Novinar Tonči Šimunović, usporedivši njihovo pjevanje sa starim trubadurima, kumovao je promjeni imena u Dubrovački trubaduri. Prve profesionalne nastupe imali su na terasi kultnog dubrovačkog restorana "Jadran", gdje su brusili svoj stil od 1962. do 1967. godine.
Prekretnica u karijeri dogodila se 1966. godine na Splitskom festivalu, a iste godine snimili su i prvu ploču za Jugoton, EP "Oj djevojko, dušo moja", na kojoj su se našle i antologijske "Serenada Dubrovniku" i "Trubadurska serenada". Već iduće, 1967. godine, osvajaju prvu nagradu publike na Splitskom festivalu s pjesmom "Ulicama moga grada" (poznatijom kao "Luda mladost"). Kruna međunarodnog uspjeha stigla je 1968. godine kada su s pjesmom "Jedan dan", koju su izveli Luciano Kapurso i Hamo Hajdarhodžić, predstavljali Jugoslaviju na Pjesmi Eurovizije u Londonu. Osvojili su visoko sedmo mjesto, što im je otvorilo vrata europskih pozornica i donijelo kratkotrajnu, ali zamjetnu popularnost diljem Zapadne Europe. Nastupali su, kako se prisjetio Đelo Jusić, čak i u berlinskom "Tommy showu" zajedno s Beatlesima i Animalsima, a njihove ploče izdavale su i velike svjetske kuće poput CBS-a i EMI-ja, i to s pjesmama na hrvatskom jeziku.
Njihovi scenski nastupi bili su neodvojivi dio identiteta. Odjeveni u srednjovjekovne i renesansne kostime, Trubaduri su postali živi simboli bogate dubrovačke povijesti i kulture, pronoseći duh Grada diljem svijeta. Kako je istaknuo Marko Brešković, iskustvo statiranja i igranja u predstavama Dubrovačkih ljetnih igara iz djetinjstva pomoglo im je da razviju snažan scenski nastup. Njihova odanost Dubrovniku bila je neupitna; Đelo Jusić je inzistirao da se tijekom televizijskih nastupa iza njih prikazuje slajd Dubrovnika, čime su postali istinski ambasadori svoga grada. Hitovi poput "Dok palme njišu grane" (1971.), talijanskim zvukom prožeta "Noćna muzika" (poznata i kao "La musica di notte") (1972.), "Dalmatinski lero" te nezaobilazna "Pusti da ti leut svira" postali su evergrini koji i danas odzvanjaju.
U srcu ritmičke sekcije i vokalnih harmonija Dubrovačkih trubadura stajao je Ladislav Padjen, poznatiji kao Laci. Kao bubnjar i prateći vokal, Laci je bio neizostavan dio originalne postave koja je definirala zvuk i uspjeh benda. Njegovo bubnjanje pružalo je čvrst temelj mediteranskim melodijama i pop aranžmanima, dok je njegov glas pridonosio bogatstvu višeglasnog pjevanja po kojem su Trubaduri također bili prepoznatljivi. Ladislav Padjen Laci je prije nego što se pridružio Trubadurima pohađao školu u Puli, a školovanje je nastavio u Dubrovniku, gradu koji će postati epicentar njegove glazbene karijere. Bio je konstanta u najslavnijem razdoblju grupe, dijeleći pozornicu i studijske trenutke s Đelom Jusićem, Lučijem Capursom, Markom Breškovićem, Bobom Berdovićem i Hamom Hajdarhodžićem.
VIDEO: Matija Cvek o Marku Bošnjaku: 'Svatko tko se odluči na Eurosong je za mene faca'
Ostao je samo Lući Capurso. Živahan je. Pa tek su mu 84.....