Papa Franjo, koji je preminuo na Uskrsni ponedjeljak u 88. godini života, ispraćen je na vječni počinak uz ispunjenje njegovih želja o skromnosti i jednostavnosti. Njegov pogreb, održan na Trgu svetog Petra pred stotinama tisuća vjernika i svjetskih čelnika, označio je odmak od nekih dugogodišnjih vatikanskih tradicija. Uz odluku o pokopu izvan Vatikana, u bazilici Svete Marije Velike, te odabir jednostavnog drvenog lijesa umjesto tradicionalna tri, poseban značaj ima i sadržaj koji je položen uz njegovo tijelo.
Uoči samog pogreba, u strogoj privatnosti bazilike svetog Petra, održan je obred zatvaranja lijesa. Tijekom ceremonije, kojoj su prisustvovali kardinali, članovi Papinske kuće i najbliži suradnici, lice pape Franje prekriveno je bijelim svilenim velom. Uz tijelo su položeni simbolični predmeti koji obilježavaju njegov pontifikat. Među njima je bila torbica s kovanicama – srebrnim i brončanim medaljama – iskovanima tijekom svake od 12 godina njegove papinske službe. Ovi predmeti simboliziraju kontinuitet i trag koji je papa Franjo ostavio u vremenu. Uz kovanice, u lijes je položen i palij, liturgijska vunena vrpca koja simbolizira pastoralnu vlast, te metalna tuba koja čuva poseban dokument.
Ključni dokument položen u metalnu tubu uz papu Franju naziva se "Rogito". Riječ je o službenom tekstu, tradicionalno pisanom na latinskom jeziku na pergamentu, koji sastavlja Ured za liturgijska slavlja Svetog Oca. Ovaj dokument detaljno sažima život i najvažnije trenutke pontifikata preminulog Pape. Rogito pape Franje tako sadrži ključne biografske podatke, od njegova rođenja kao Jorgea Marija Bergoglija u Argentini, preko svećeničkog i biskupskog ređenja, do izbora za 266. poglavara Katoličke crkve 13. ožujka 2013. godine. U njemu se navode najvažniji događaji, putovanja, enciklike, apostolske pobudnice i odluke koje su obilježile njegovih dvanaest godina na čelu Crkve, ističući njegovu predanost siromašnima, migrantima, međureligijskom dijalogu i reformi Crkve.
Iako sam tekst Rogita nije u potpunosti javan, izvori navode dirljive opise pape Franje koji se nalaze u dokumentima položenima u lijes. Jedan od opisa, svojevrsna osmrtnica uključena u materijale, opisuje ga kao "jednostavnog i voljenog pastira" koji će "ostati u srcu Crkve i čovječanstva". Ovaj opis sažima bit njegova pontifikata – blizinu s narodom, skromnost i naglasak na milosrđu i brizi za marginalizirane. Njegova želja za jednostavnošću, vidljiva u odabiru lijesa i mjesta pokopa, kao i u samom sadržaju Rogita, odražava duh Franje Asiškog, po kojem je odabrao svoje papinsko ime. Gestama poput posjeta Lampedusi ili molitve na granici Meksika i SAD-a, papa Franjo je dosljedno pokazivao svoju solidarnost s najranjivijima.
Polaganje Rogita i drugih simboličnih predmeta u jednostavan drveni lijes, prije pokopa u voljenoj bazilici Svete Marije Velike, posljednji je čin koji odražava život i poruku pape Franje. Dokument koji sažima njegov pontifikat i opisuje ga kao voljenog pastira, položen uz njegovo tijelo, ostaje trajni podsjetnik na naslijeđe pape koji je težio Crkvi otvorenoj za sve, Crkvi kao "poljskoj bolnici" koja liječi rane svijeta. Njegov grob, kako je i sam želio, nosit će samo jednostavan natpis: Franciscus.
VIDEO: Matija Cvek: 'Ni za 20 tisuća eura ne bih zapjevao u predizbornim kampanjama naših političara'